Istraživanje pod ingerencijom Australskog nacionalnog univerziteta riješilo je misterij pojave prvih životinja na Zemlji, ključni trenutak za planet bez kojeg ljudi ne bi postojali.
Prije više od pola milijarde godina naš je planet bio u najvećem i najhladnijem ledenom dobu, koje ne samo da je pretvorilo Zemlju u ogromnu snježnu kuglu, nego je i omogućilo razvoj kompleksnih oblika života na Zemlji.
Voditelj istraživanja profesor Jochen Brocks rekao je da je tim pronašao odgovor u drevnim sedimentnim stijenama u srednjoj Australiji.
“Samljeli smo ove stijene u prah i iz njih izvukli molekule drevnih organizama”, rekao je dr. Brocks iz Istraživačke škole nauke o Zemlji pri Australskom nacionalnom univerzitetu.
“Ove molekule govore nam da je stanje postalo zaista zanimljivo prije 650 miliona godina. Bila je to revolucija ekosistema, uspon algi.”
Dr. Brocks rekao je da je uspon algi potaknuo jednu od najvažnijih ekoloških revolucija u historiji Zemlje, bez koje ne bi bilo preduvjeta za život ljudi i drugih životinja.
“50 miliona godina prije ovoga događaja, dogodilo se nešto dramatično, što nazivamo snježna gruda Zemlja”, rekao je.
Snježna gruda Zemlja je popularni naziv za hipotezu koja nastoji objasniti niz fenomena zabilježenih u geološkim nalazima tako što tvrdi da je ledeno doba u neoproterozoiku bilo tako oštro da su se Zemljini okeani u potpunosti zaledili te je samo toplina iz Zemljine kore omogućavala postojanje tekuće vode ispod ledenog pokrivača debelog jedan kilometar.
“Zemlja je bila smrznuta 50 miliona godina. Ogromni glečeri uzrokovali su da se kompletni planinski lanci samelju u prah koji je otpustio nutrijente, i kad se snijeg otopio tokom ekstremnog globalnog događaja zagrijavanja, rijeke su odnijele bujice nutrijenata u okean.”
Dr. Brocks rekao je da su izuzetno visoke razine nutrijenata u okeanu, kao i spuštanje globalnih temperatura na gostoljubivije razine, kreirali savršene uvjete za ubrzano širenje algi. Dogodila se tranzicija u kojoj okeanima više nisu dominirale bakterije, već je svijet bio naseljen kompleksnijim životom, tvrdi Brocks.
Kada se povežu sve tačke, razumno je zaključiti da je poplava hemijskih tvari poput fosfata iz ledom oštećenih stijena olakšala natjecanje za resurse, i potaknula eksploziju populacije, što je omogućilo daljnja djelovanja evolucije.
“Ovi veliki i hranjivi organizmi na dnu hranidbene mreže pružili su izboj energije potreban za evoluciju kompleksnih ekosistema, gdje sve veće i sve kompleksnije životinje, uključujući i ljude, mogu napredovati na Zemlji”, rekao je dr. Brocks.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Druga voditeljica studije, dr. Amber Jarrett otkrila je drevne sedimentne stijene iz srednje Australije koje su direktno povezane s periodom nakon topljenja snježne grude Zemlja.
“U ovim stijenama otkrili smo zapanjujuće signale molekularnih fosila”, rekla je dr. Jarrett, doktorandica na Istraživačkoj školi za nauke o Zemlji.
“Odmah nam je bilo jasno da smo došli do revolucionarnog otkrića da je snježna gruda Zemlja direktno utjecala na evoluciju velikih i kompleksnih oblika života.”
radiosarajevo.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.