Delegacija Asocijacije „Zajedno za bh. malinu“ putuje u Srbiju gdje bi večeras u općini Arilje (Zlatiborski okrug) trebalo da se sastane s predstavnicima Asocijacije malinara Srbije.
Cilj sastanka je usaglašavanje zajedničkog djelovanja dviju asocijacija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, potvrdio je Feni predsjednik bh. Asocijacije Edin Mameldžija, s kojim su zajedno putuju članovi Upravnog odbora Milan Vukanović i Admir Durmo.
Teme razgovora bit će i općenito unapređenje malinarstva u BiH i Srbiji, te nastup na tržištima.
Predstavnici proizvođača malina u Srbiji, hladnjačara, te vlasti te države borave u Poljskoj da bi utvrdili cijene tog voća i uporedili ih s cijenama u Srbiji.
Odlazak u Poljsku je rezultat zajedničkog dogovora proizvođača, hladnjačara i predstavnika države da bi se utvrdilo tačno stanje na tržištu malina u Poljskoj, koja je, osim Srbije, jedan od najvećih proizvođača tog voća.
Proizvođači maline u Srbiji od otkupljivača zahtijevaju otkupnu cijenu od 1,83 eura ili 220 dinara za kilogram, dok je trenutna cijena koju nude otkupljivači u toj zemlji 130-140 dinara.
Otkupna cijena maline na domaćem tržištu bit će tema sastanka danas i u Sarajevu federalnomg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića s kantonalnim resornim ministrima, na kojem će ministar Dedić, kako je najavio, predložiti da svi kantoni u Federaciji BiH riješe pitanje otkupne cijene malina na način na koji je to uradila Vlada Unsko-sanskog kantona smatrajući da je iznos od 2,5 KM prihvatljiv za sve strane.
– Mislim da bi primjer Unsko-sanskog kantona trebali slijediti i ostali kantoni. Važno je i uvođenje novih pravila za otkupljivače kojima će se od sada isplaćivati subvencije, ali tek nakon što izmire svoje obaveze prema malinarima – kazao je Dedić.
Bosna i Hercegovina s proizvodnjom malina većom od 20.000 tona je na 8. mjestu proizvođača u svijetu i sa 6,7 posto učestvuje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina.
S tim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći bh. konkurenti su Poljska s više od 100.000 tona i Srbija s proizvodnjom iznad 80.0000 tona godišnje proizvodnje, a navedeni podaci se odnose na proizvodnju iz prethodnih godina.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.