Šef Klinike za kardiohirurgiju KCUS-a: Pušenje i stres štete srcu, telefon zamijenite šetnjom, a “teške” ljude izbjegavajte

Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu operaciju trenutno čeka 300 pacijenata. Među njima je i 30 djece.

“Od 300 pacijenata 133 ih je pripremljeno za operaciju. Pod pripremom se smatra da svaki pacijent uradi nalaze i preglede koji su neophodni radi uspješnog ishoda operacije i smanjivanja komplikacija na minimum. Za tu pripremu redovnim putem treba mjesec do dva, izuzev za hitne pacijente kada se postupak maksimalno ubrzava. Kada je riječ o djeci, najčešće se radi o urođenim srčanim manama. Kod ovih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca i/ili velikih krvnih sudova, s kojim novorođenče već dolazi na svijet. Moram istaći da su liste čekanja bile duže i da smo ostali bez educiranog dječijeg hirurga koji je pismeno isticao lošu komunikaciju s tada nadležnim na pedijatriji”, kazao je Avdagić za Klix.ba.

Tvrdi da Klinika za kardiohirurgiju ima dovoljno subspecijalista kardio i vaskularne hirurgije, anesteziologije, kardiologije, kao i pratećeg medicinskog kadra koji može odgovoriti svim izazovima pred kojima se nađu te da im je cilj da se do početka 2018. godine lista čekanja za kardiohirurške pacijente u potpunosti ukine.

“Kardiohirurgija se finansira iz Federalnog fonda solidarnosti koji ima ograničena sredstva. Lista čekanja formira se za one medicinske procedure i intervencije za čijim pružanjem postoje veće potrebe nego što su raspoložive mogućnosti i sredstva. Osposobili smo operacionu salu koja duži vremenski period nije bila u funkciji te se operativni program radi u punom kapacitetu, u dvije operacione sale. Ako se lista ne ukine do 2018. godine, nakon procjene ljekara pacijentu će se odrediti mjesto na listi čekanja koja će biti na web stranici KCUS-a i jedino će osoba koja je na listi čekanja moći vidjeti svoje mjesto, kako bi se zaštitila privatnost. Ukoliko je pružanje ovih zdravstvenih usluga hitno, dužni smo da ih pružimo mimo liste čekanja”, ističe Avdagić.

Bolesti koronarne arterije najčešće kod odraslih pacijenata

Krv slobodno teče kroz zdravu koronarnu arteriju i srce se snabdijeva krvlju punom kisika koji mu je neophodan. Što se više naslaga nataloži u arteriji, ona postaje uža i time se, ističe kardiohirurg, dodatno smanjuje količina krvi koja se ulijeva u srce, zbog čega se srce lišava neophodnog kisika i izaziva bolove u grudima.

“Sužena arterija čiji rad u potpunosti blokira tromb izaziva srčani udar (miokardijalni infarkt). Nedostatak krvi bogate kisikom može da dovede do trajnog oštećenja srčanog mišića. Bolesti srčanih zalistaka, kojih ima četiri, mogu dovesti do njihovog nepravilnog otvaranja i zatvaranja. One mogu biti urođene ili da se razviju nakon reumatizma u djetinjstvu ili kalcifikacije u starosti. Tegobe mogu varirati u zavisnosti od toga koji zalistak je obolio”, navodi naš sagovornik.

Kada se tegobe počnu pogoršavati, javljaju se brzo umaranje, lupanje srca, osjećaj blokade i kratkog daha, kao i oteknuta stopala koja ukazuju na srčano popuštanje te razne vrste aritmija koje se javljaju kao posljedica nepravilnog srčanog ritma.

“Iako se najčešće javljaju kod pacijenata s postojećim srčanim oboljenjima i kod zdravih ljudi se može razviti endokarditis, bakterijsko zapaljenje unutrašnjeg sloja srca, koje također uključuje i srčane zaliske, kardiomiopatije, bolesti srčanih mišića te aneurizme, nepravilno proširenje grudne i trbušne aorte, kao i disekcije aorte, odnosno akutno cijepanje zida aorte”, ističe šef Klinike za kardiohirurgiju.

Zaboravite na stres, cigarete i alkohol

U cijeloj priči, između ostalog, važnu ulogu igraju stres, alkohol i pušenje, koji se smatraju “promjenjivim” faktorima rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti.

“Nikotin je prirodni insekticid, on grči krvne sudove. U BiH se godišnje, prema nekim procjenama, potroši više od milijardu KM na cigarete. Alkohol, kao i cigarete, podiže krvni pritisak, kao i nivo masnoća i šećera u krvi. Na taj način oštete unutrašnjost arterije, što za rezultat ima taloženje naslaga unutar zidova arterije čime se sprečava normalan protok krvi. U BiH se godišnje, prema nekim procjenama, potroši blizu 9,5 litara alkohola po stanovniku”, kaže kardiohirurg.

U nastanku kardiovaskularnih bolesti stres pomaže putem brojnih mehanizama. Stres je posljedica opiranja, ali i zamaranja stvarima koje ne možemo promjeniti te zavisti i pretjerane ljutnje, ali ga je moguće prevenirati.

“Stres se može spriječiti tako što ćete korištenje telefona i gledanje televizije zamijeniti nekom fizičkom aktivnošću, makar to bila i svakodnevna šetnja od 30 minuta. Izbjegavajte ‘teške’ ljude jer vas oni troše, a vi toga niste ni svjesni. Spavajte dovoljno, 7-9 sati uz popodnevni odmor koji vrijedi skoro četiri puta više nego noćni san. Zauzmite stav protiv iskrivljene interpretacije života: ‘Dedo puši čitav život, a zdrav je’. Ovaj prividni paradoks se najbolje vidi kod teških operacija kada do izražaja dođe vrlo težak oporavak zbog potrošenih bioloških rezervi. Odnosno, ne strada svako ko vozi prebrzo, ali skoro svi koji su stradali su vozili prebrzo”, zaključuje šef Klinike za kardiohirurgiju.

klix.ba/visoko.ba