Ševala Hodžić zdravim čarolijama mijenja svijest ljudi: Neka vam briga o sebi bude najveća

Ne čujemo baš mnogo često kako ljudi u našoj zemlji studiraju nutricionizam, a kod Lale se ljubav prema nauci o odnosu čovjeka i hrane javila nakon bolesti s kojom se izborila. Prvom knjigom na temu zdrave ishrane, koju je pročitala kao studentica nutricionizma, bila je fascinirana. Ljubav je nastavila rasti i Lala se danas može pohvaliti s više od 22.000 pratilaca na Instagramu koji svakodnevno traže savjete od nje.

“Nevjerovatne su činjenice kako određena hrana može utjecati na našu koncentraciju, naše emocije, našu sposobnost učenja te na našu energiju”, govori nam na početku razgovora Lala koja godinama čita i izučava hranu te nastavlja: “Htjela sam napredovati te uz svoj napredak i drugima podijeliti znanje jer ipak znanje vrijedi samo onda kada ga dijelimo s drugima. Istraživala sam gdje mogu kao diplomirani pravnik, a opet kao ljubitelj nutricionizma, upisati studij nutricionizma. Na moju sreću, u Sarajevu je u istom periodu otvoren smjer nutricionizma u Centru za interdisciplinarne studije. Kao i u svakom poslu, da biste bili najbolji u njemu, morate voljeti ono što radite. Tako je i sa mnom i nutricionizmom. Čista ljubav.”

Prilagodila se svom stanju

Kada se kao tinejdžerka probudila nakon moždanog udara i kada su joj ljekari predstavili njenu dijagnozu, priča nam kako nije bila ni svjesna kako će to utjecati na ostatak njenog života. Sve što je znala o moždanom udaru bilo je da pogađa ljude starije životne dobi i da može dovesti do teške invalidnosti.

“Sa 16 godina vi niste svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazite. Mislim da je ta neozbiljnost upravo ono što mi je pomoglo da promijenim način života. Mislim da više sada, sa svojih 30 godina i djetetom, razmišljam o svom stanju. Međutim, to nam govori toliko toga. Posmatrajte dijete koje uči voziti biciklo. Trudi se da nauči voziti, padne pa ustane, ali nikada ne odustaje jer zna kakva ga radost igre očekuje kada nauči. Sve što je bilo u mojoj glavi sa 16 godina jeste činjenica da me je zadesila neka situacija sa kojom moram da se izborim i da se prilagodim okolnostima života. Upravo kroz to prilagođavanje došla sam i do zdravog načina ishrane. Sve je povlačilo jedno drugo. Nisam se borila protiv situacije u kojoj se nalazim već sam se prilagođavala situaciji koja me zadesila”, kazala nam je Hodžić.

Kroz izučavanje nauke o prehrani, Lala je uvidjela kakva je svijest ljudi o zdravom načinu prehrane. Za Bosance i Hercegovce kaže kako im nedostaje znanja o zdravoj ishrani i zašto joj treba posvetiti veliku pažnju.

“Podatak da je Bosna i Hercegovina druga u Evropi po broju gojaznih ljudi nam govori sve. Kada bismo se hranili kao naši preci i jeli sezonsku hranu te sve ono što priroda pruža nama koji živimo u Bosni i Hercegovini, svi bismo napravili veliki pomak i veliko dobro svom zdravlju i tijelu. Međutim, zapadni način živjenja se sve više razvija u BiH tako da fast food i brza hrana postaju dio svakodnevnice. Mislim da je jako bitno razvijati svijest ljudi o zdravoj ishrani zbog čega je pokretanje smjera nutricionizma na sarajevskom Univerzitetu itekako dobar potez za educiranje ljudi o prednostima konzumacije pravilne ishrane. Kroz educirane ljude na polju nutricionizma možemo širiti jednu pozitivnu priču i utjecati na svijest ljudi”, smatra Hodžić.

Ševalin profil na Instagramu Lala Food Land ispunjen je zanimljivim i praktičnim receptima te fotografijama raznih jela koje oduzimaju dah.

Kada je postavila prvu fotografiju na Instagram, kaže kako nije ni pomislila da će kroz svoje primjere potaknuti druge da se zdravo hrane.

“Svakodnevne poruke koju dobijam od ljudi itekako mi govore koliki je utjecaj društvenih mreža na nas. Pomisao da imate mogućnost, i to besplatno, kroz društvene mreže mijenjati nečiji život je nešto veliko. Kada sam primjetila da mi broj pratilaca raste, krenula sam u misiju da ljudima kroz svoj primjer pokažem da je moguće jednostavnim metodama zdravo se hraniti i pobijediti zdravstvene probleme koje nam život donese. Kada dobijete poruku od pratioca koji kaže da je zbog vašeg Instagram profila počeo jesti doručak ili izbacio rafinirani šećer iz ishrane te se osjeća odlično, znate da činite pravu stvar. Mislim da to i jeste poenta društvenih mreža, biti iskren i svojim životnim pobjedama biti primjer drugima da mogu postići isto”, rekla nam je Lala.

Kako se zdravo hraniti na poslu

Potražili smo savjete buduće nutricionistice koja nam je rado otkrila nekoliko koraka do zdravog načina života.

Hiljade Bosanaca i Hercegovaca, kao i milioni ljudi širom svijeta, bore se s prehrambenim navikama, a naročito onim tokom radnog vremena. Stručnjaci obično savjetuju kako je najbolje na posao nositi hranu od kuće kako ne bismo posegli za nezdravim namirnicama. Međutim, većina nađe izgovor, što nam potvrđuje i Lala.

“Više od 70 posto ljudi s kojima sarađujem daju jednak odgovor na moje upute o spremanju i nošenju hrane na posao, a to je ‘nemam vremena’. Zamislite dvije osobe koje su istih godina, obavljaju jednak posao, imaju jednake obaveze u toku radnog vremena. Jedna osoba je dobrog zdravlja, dobrog je fizičkog izgleda, trenira redovno i hrani se zdravo, provodi osam sati na poslu, a opet ima uređen porodični život. Da li mislite da je toj osobi dato ista više vremena nego osobi koja obavlja isti posao, a nema sređenu niti jednu od navedenih? Ne. Svi mi imamo 24 sata u toku jednog dana, samo je razlika između ove dvije osobe što prva osoba pravilno rasporedi svoje vrijeme, a druga ne. Organizacija je pola posla. U radu s klijentima uvijek napominjem kako je jako bitno imati raspored za naredni dan, ako ne zapisano, onda barem u glavi. To podrazumijeva ne samo obavljanje svakodnevnih poslova, već i raspoređivanje obroka”, ističe Hodžić.

Lala dodaje kako su istraživanja pokazala da pravilna prehrana povećava produktivnost zaposlenika. Upravo zbog toga, ističe, moramo izbjegavati naručivanje brze hrane na poslu.

“Ukoliko niste u mogućnosti jedan dan ponijeti obrok od kuće, onda imajte na umu gdje vam je najbliži restoran koji vam može ponuditi zdravu hranu kao obrok. Šetnja do najbližeg restorana sa zdravijom opcijom hrane itekako će vam dobro doći. Nosite užine sa sobom. Raznovrsno voće i povrće te orašasti plodovi su odlična užina koja će vam dati i dovoljno energija za rad. Pripremite hranu koja nije kvarljiva u male zdjelice te ćete tako već unaprijed imati sve spremno za naredne dane. Ponašajte se prema sebi kao prema malom djetetu. Dakle, djeci biste spremili užinu i obrok za školu, pa zašto ne i sebi? Sve zahtjeva rad i trud, a posebno briga o sebi, pa neka vam ona bude veća od brige za poslom”, savjetuje Hodžić.

Kuhajte s vašom djecom

Velika briga većine roditelja jeste kako utjecati na djecu da zavole zdravu hranu. Ipak, kada njihovi mališani uzastopno odbijaju brokule, kupus i drugo voće i povrće, roditelji su primorani hraniti ih ne tako bogatim i zdravim namirnicama. Lala savjetuje kako prevelika briga o dječijem obroku ne smije otići u pogrešnom smjeru te preokupirati mame i tate.

“Kada postanete majka, sve što imate u cilju jeste učiniti najbolje za vaše dijete. Nekada ta ljubav zna krenuti i u pogrešnom smjeru. Kroz vlastito iskustvo vidim da je jako bitno djecu od malih nogu naučiti pravilnoj ishrani. Ajša već sada raspoznaje koja je zdrava, a koja nezdrava hrana. Budite ogledalo svojoj djeci jer kroz nas uče kako jesti i kako se ponašati. Stvaranje zdravih navika mora početi od malih nogu. Nemojte očekivati od djece da jedu zdrave namirnice ako to vi ne činite”, kaže Hodžić.

Ona dodaje kako djeca, kao i odrasli, “jedu i očima” zbog čega savjetuje roditeljima da ukrase obrok svojim mališanima.

“Ono što je jako bitno jeste da se obrok roditelja ne razlikuje od obroka djece. Dopustite vašoj djeci da s vama kuhaju i na taj način se upoznaju s hranom. Ja imam običaj u toku kuhanja sa svojom kćerkom pokazivati joj slike određene hrane, npr. ‘brokula izgleda kao glava i da bi mogla gledati i čuti svoj najdraži crtani moraš jesti brokulu.’ Spominjem crtani jer znam da ću joj na taj naćin privući pažnju. Miješajte namirnice koje vaša djeca vole s onima kojih nisu ljubitelji. Na taj način će od želje da pojedu namirnice koje vole pojesti i ostale. Mislim da ne treba praviti grešku i djeci dati bilo šta samo da jedu, što većina roditelja radi. Prijateljica, koja inače ne boravi u BiH, rekla mi je za jednu divnu naviku naroda u njenoj zemlji. Kada je vrijeme da se jede, bez obzira da li se tu radilo o doručku, ručku ili večeri, stol se postavlja zajednički i svi dobijaju jednaku vrste hrane za taj obrok. Djeci se tako daje do znanja da nema ništa drugo da se jede do idućeg obroka, osim onoga što se nalazi na stolu. Djeca dva puta razmisle da li će ostati gladna do ručka ili večere ili ipak da pojedu ono što im se nudi. Danas se djeci daje previše opcija i previše mogućnosti da biraju. Roditelji to čine iz ljubavi, ali mislim da će im učiniti veću uslugu ako na ovaj način pristupe odgoju i načinu uvođenja pravilne ishrane. Dopustite vašoj djeci da u toku sedmice sami biraju jedan dan kada mogu jesti stvari koje vole. Naravno, sve u granicama. Sarađujete s njima i u budućnosti će vam itekako biti zahvalna”, pojasnila je Hodžić.

Hraniti mozak bogatom hranom

Zdrava ishrana u mnogome utječe na stanje uma, u šta se uvjerila i Hodžić koja, čini se, ne skida osmijeh s lica. Sudeći prema brojnim istraživanjima, probavni sistem je itekako povezan s mozgom i načinom ponašanja ljudi. Kako kaže Hodžić, sama činjenica da osjetimo leptiriće u stomaku kada smo zaljubljeni ili nagli pad energije kada pojedemo puru sa kajmakom, dovoljno govori o povezanosti uma i ishrane.

“Ukoliko hrana koju smo unijeli u organizam sadrži previše rafiniranih šećera ili loših masti, naš mozak počinje proizvoditi različite simptome koji se mogu pokazati u vidu pada raspoloženja, tjeskobe, nervoze, pa čak i u vidu depresije. Naučnici danas povezuju brojna autoimuna oboljenja, kao i depresiju s poremećajima u probavnom sistemu uzrokovanim nepravilnom ishranom i načinom života. Kad smo pod stresom, bilo fizičkim ili mentalnim, naše tijela oslobađaju upalne citokine. Ove male hemikalije potiču imunološki sistem da se upali i bori protiv stresa kroz upalu, kao da je stres infekcija. Dok upala pomaže da se zaštitimo od bolesti ili oporavlja tijelo kada se, na primjer porežemo, hronična upala je nešto sasvim drugo. Povezana je sa autoimunim bolestima kao što su multipla skleroza, anksioznost, visoki krvni pritisak i još mnogo toga. Ali, kakve to sve ima veze s hranom? Naša crijeva pomažu u održavanju imunološkog odgovora i upala našeg tijela. Osim toga, probavni hormoni koji djeluju na mozak utječu na kognitivnu sposobnost, kao što je razumijevanje i obrada novih informacija, održavanju koncentracije i prepoznavanju kada smo siti nakon jela. Osim toga, hrana bogata antioksidansima, dobrim mastima, vitaminima i mineralima pruža energiju i pomaže u zaštiti od bolesti mozga. Upravo zbog toga trebamo se fokusirati da dajemo našem tijelu cjelovitu, nutritivno bogatu hranu koja koristi crijevima i mozgu”, naglašava Hodžić.

Ljudi su danas zatrpani dijetama, kako lošim, tako i dobrim. Pri samom spomenu riječi dijeta, mnogi odmah pomisle kako neće moći ostati dosljedni balansiranoj ishrani i uskratiti sebi uživanje u hrani. Međutim, Hodžić ističe kako dijeta ne treba biti nikakav rigorozni režim ishrane već način ishrane koji odgovara vašem tijelu.

“U prijevodu riječ dijeta znači ‘način na koji određena osoba inače konzumira određenu vrstu hrane. Dakle, dijeta je način ishrane. Ono što sam kroz praksu primijetila jeste da ljudi ne vole da im se govori kako i zašto da jedu određenu vrstu hrane. Ljudi vole da im se da neka čarobna tableta koja će riješiti sve probleme jer im nedostaje motivacije i ustrajnosti. Kada posmatrate sve velike učenjake i velikane u svom poslu, možete primijetiti da su svi činili istu stvar – zapisivali su svoje ciljeve i svoje želje te stvarali jednake navike svaki dan. To ne vrijedi samo za uspjeh u profesiji, već i na polju ustrajnosti u pravilnoj ishrani. Isprobajte sami 21 dan pa ćete vidjeti da rezlutati sami dolaze. Postavite sebi sljedeća pitanja i iskreno odgovorite na njih:

• Koji je moj cilj koji želim postići hraneći se zdravo?
• Kako ću postići taj cilj?
• Da li je iko ikada postigao jednak cilj?
• Da li postoji određeni datum kada želim ostvariti taj cilj (zapišite ga)
• Zbog čega ne postižem željeni cilj – tek onda kada vam odgovor na ovo pitanje bude zbog mene samog, možete početi sa mijenjanjem svojih navika.

Ako vas dosadašnje navike nisu daleko dovele, mijenjate ih. Mijenjanje navika će promijeniti vas život iz korijena. Ne morate promijeniti sve odjednom, već zapišite sebi jednu naviku koju već od sutra želite promijeniti. Neka to bude uvođenje doručka u vašu ishranu i već nakon sedam dana ćete osjetiti veliku razliku u raspoloženju i nivou energije”, poručila je Hodžić na kraju razgovora.

Još jedan Lalin savjet jeste kako bi povrće trebalo sačinjavati 80 posto našeg obroka, a tek 20 posto proteini i ugljikohidrati. Njena misija jeste da kroz ukusne čarolije s povrćem na Instagramu privuće ljude da ih probaju i uvrste u svakodnevnu ishranu.

klix.ba/visoko.ba