Skladištenje gasa u rudniku soli Tetima: U Tuzli ne žele tempiranu bombu

Kao i svih prethodnih, tako i ove zime stanovnici BiH koji za grijanje koriste prirodni gas strahuju da li će se smrzavati i da li će morati krenuti u potragu za alternativnim rješenjima, poput grijalica, peći na čvrsta goriva i slično.

Da li će Rusi „zavrnuti“ ventile zbog neplaćanja ratnog duga? Da li će Ukrajina zaustaviti protok zbog sukoba s Rusijom? Da li će neko u BiH, zbog neriješenih odnosa, početi izigravati „gazdu u kući“, pa početi zavrtati ventile? Ko će kome skinuti mjerače? Ovo su samo neka od pitanja zbog kojih su strahovali građani.

Zbog svega navedenog ponovo je aktuelizirano pitanje izgradnje skladišta za gas, zahvaljujući kojem bi se mogli prevazići svi nepredviđeni problemi koji bi se mogli pojaviti. Već dugi niz godina postoji urađena studija o mogućnostima izgradnje ovakvog skladišta u Tuzli, u rudniku soli Tetima.

Ujednačavanje potrošnje

Prema riječima jednog od autora studije, penzionisanog profesora Rudarsko geološko građevinskog fakulteta u Tuzli Bože Tomića, korist od skladišta bi bila višestruka. Osnovna funkcija bi im bila stvaranje rezervi koje bi se koristile u slučaju nepredviđenog prestanka isporuke gasa.

– Treba znati i da je struktura potrošnje gasa u BiH jako nepovoljna, jer većinu potrošača čini stanovništvo. Zbog toga postoje velike oscilacije u količini potrošenog gasa između ljetnog i zimskog perioda. Ovi depoi bi doveli i do ujednačavanja potrošnje u toku cijele godine. U zimskom periodu bi se jednim dijelom koristio gas kojeg isporučuje Rusija, a ostatak bi se u distributivnu mrežu puštao iz skladišta. Ljeti bi se skladišta dopunjavala. Kada bi se postigla ujednačenost isporuke u toku cijele godine i cijena gasa bi bila znatno niža – pojasnio je Tomić.

Prema njegovim riječima, od petnaestak ispitanih lokacija u BiH, poput starih tunela, koji se više ne koriste i drugih sličnih prostora, rudnik Tetima se pokazao najpovoljnijim.

Primjer iz Poljske

– Za skladištenje bi se koristile bušotine iz kojih je prestalo crpljenje soli. Kamena so ima takva svojstva da bi onemogućila značajne gubitke, odnosno gas bi bio skoro pa hermetički zatvoren u iskorištenim bušotinama. Zahvaljujući tome, cijena skladištenja bi iznosila oko jedan euro po kubnom metru gasa, što je nemoguće postići u bilo kojoj drugoj varijanti – dodao je Tomić.

U projektu eksploatacije rudnika Tetima planirano je stvaranje oko 100 bušotina, objašnjava direktor rudnika Tetima Amir Sušić.

-Trenutno ih je napravljeno 20 od čega je u šest njih prestalo crpljenje soli i one se mogu koristiti za skladištenje. U svakoj od ovih bušotina se može uskladištiti oko 20 miliona kubnih metara gasa. Same bušotine su promjera 70 metara, visine oko 100 metara i nalaze se na dubini od oko pola kilometra pod zemljom – kazao nam je Sušić.

Prema njegovim riječima BiH ne bi bila prva zemlja u kojoj se plin skladišti u iskorištenim bušotinama rudnika soli, jer takvu praksu već godinama provodi Poljska. Osim toga, iskorištene bušotine bi se, dodao je Sušić, mogle koristiti i za skladištenje tečnih goriva poput nafte.

Međutim, u Tuzli se protive ovakvim planovima. Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović se protivi bilo kakvoj ideji skladištenja gasa na području Tuzle, dodavši da nikada neće potpisati takvu odluku.

– To bi bila tempirana bomba ispod Tuzle. Nema lokacije u cijeloj Evropi koja je više ugrožena od klizišta nego što je to Tuzla. Izgradnja tog skladišta predstavljala bi kažnjavanje Tuzlaka. Šta bi se dogodilo da se aktivira klizište, da izbije požar ili da se dogodi neka slična nesreća? Svako ko se razumije u tu oblast zna koliku opasnost predstavlja takvo skladište. Umjesto o skladištu, bolje bi bilo reaktivirati projekat osiguranja grijanja Sarajeva, Breze, Visokog i drugih mjesta iz Termoelektrane Kakanj – istaknuo je Imamović.

Rezerve za četiri mjeseca

Prema riječima Bože Tomića, BiH će u dogledno vrijeme svakako morati izgraditi skladišta za prirodni gas.

– Jedan od uslova koje postavlja EU u okviru procesa prijema u članstvo je i obezbjeđenje rezervi gasa za četveromjesečnu potrošnju. Primjera radi Hrvatska je zakupila dio skladišnog prostora u Sloveniji i tako ispunila ovaj uvjet, a Srbija planira graditi nova skladišta kako bi povećala kapacitete. Što se tiče Tetime, tu ima dovoljno prostora ne samo da zadovolji potrebe BiH, nego i da iznajmljujemo dio kapaciteta – napomenuo je Tomić.

Preskupo za BiH

Prije nekoliko godina uveliko se govorilo o izgradnji terminala za skladištenje takozvanog ukapljenog, odnosno prirodnog gasa u tečnom stanju. Prema toj ideji, terminal za BiH bi se trebao nalaziti u Pločama. Profesor Tomić smatra da to nije najbolje rješenje za našu zemlju.

– Prije svega, nije dobro da se skladište nalazi na teritoriji druge države, ako nije neophodno. Osim toga, transport posebnim brodovima do terminala je jako skup, kao i prijevoz tog gasa cisternama do mjesta gdje bi se ubacivao u distributivnu mrežu. Bilo bi potrebno izgraditi i postrojenje u kojem bi se ukapljeni gas ponovo vraćao u gasovito stanje prije ubacivanja u mrežu, što sve dodatno povećava njegovu cijenu – dodao je Tomić.