BiHPolitikaSpajaju li se lokalni i opći izbori?

Spajaju li se lokalni i opći izbori?

Opšti i lokalni izbori u BiH biće spojeni, samo je pitanje da li će sadašnjim lokalnim vlastima mandat biti produžen za dvije godine ili će im nakon izbora 2016. godine mandat trajati do 2018. godine, kada se održavaju opšti izbori.

Ipak, spajanje lokalnih i opštih izbora ne znači da bi oni bili održani isti dan, jer bi to bilo prekomplikovano s obzirom na to da bi u tom slučaju birači u BiH morali zaokruživati šest glasačkih listića. Ideja je da se lokalni i opšti izbori održe u istoj godini u razmaku ne većem od šest mjeseci i o tome će u narednom periodu tek biti riječi.

Prvi “ozbiljan sastanak” na tu temu već danas bi trebalo da održe Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lideri SDA i HDZ-a. U ovim strankama su ubijeđeni da će izbori u BiH biti spojeni, a kako kaže sam Čović, samo se raspravlja o sljedećoj godini, odnosno o tome da li da se produži mandat lokalnim vlastima ili da se ipak održe lokalni izbori, ali na mandat od dvije godine.

“U svakoj varijanti od 2018. godine bit će samo jedni izbori svake četiri godine. Sada se samo raspravlja o predstojećoj godini, a siguran sam da će lokalni izbori biti i 2018. zajedno s općim čak i ako se održe sljedeće godine”, rekao je Čović federalnim medijima.

U gotovo svim velikim strankama nemaju ništa protiv toga da se izbori spoje, jer, kako kažu, tako bi bilo mnogo više prostora za rad i neophodne reforme, koje se u sadašnjim uslovima odlažu jer praktično svake godine se ulazi u izbornu kampanju.

U SNSD-u, najvećoj stranci u RS, kažu da nemaju ništa protiv spajanja izbora i da je to dobra ideja s tim da bi bilo logičnije i bolje da se ove godine održe lokalni izbori, a već 2018. godine da budu održani zajedno s opštim izborima.

“Ohrabruje da lideri partija iniciraju takve promjene. Manja je vjerovatnoća da se produže mandati, ali u svakom slučaju dobro bi bilo spojiti izbore jer bi bilo više prostora za rad, manje bi se trošili na izbornu kampanju, a sve bi to manje i koštalo”, rekao je Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, koja je poslije višemjesečnih opstrukcija nedavno počela s radom.

Prodanović kaže da je dogovor da interresorna radna grupa zasjeda svake sedmice po jednom kako bi se predložile izmjene koje bi odmah bile primjenjive na lokalne izbore.

U SDS-u, najvećoj opozicionoj stranci, juče nismo uspjeli dobiti komentar na temu spajanja izbora, jer se njihov član radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva nije javljao na mobilni telefon.

Ipak, sudeći prema ranijim izjavama SDS-ovih stranačkih funkcionera, spajanje izbora za njih neće biti nikakav problem, a nedavno je i lider osve stranke Mladen Bosić rekao da bi to bilo dobro zbog izbjegavanja “stalnog izbornog ciklusa”, ali da će lokalni izbori sljedeće godine sigurno biti održani.

Za razliku od SNSD-a i SDS-a, u SDA smatraju da je sve izglednija opcija da se izbori naredne godine odgode, iako to, kako kažu, za njih ne bi bilo dobro jer bi u tom slučaju i Mostar ostao bez izbora.

“Dobro je što ne bismo imali izbore svake dvije godine i stalno ulazili u izbornu godinu u BiH, jer to poprilično komplikuje i otežava donošenje značajnih političkih odluka na svim nivoima”, rekao je Halid Genjac, delegate SDA u parlamentu BiH i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.

On kaže da za odluku o produženju mandata aktuelnih lokalnih zvaničnika treba postići širok konsenzus kako bi se tako nešto izglasalo u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjećanja radi, u posljednjih 15 godina u Bosni i Hercegovini održano je devet izbora, koji su građane BiH koštali preko 80 miliona KM.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE