Naslovnica BiH Kultura Spomenik kral...

Spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću u Sarajevu?

221
PODIJELI

Svjedoci smo da se u javnom prostoru o ovome više ne može čuti ništa i da samo rijetki o tome uopće i razmišljaju.

  • Nadajmo se da će se prevazići jedan od glavnih razloga zbog čega ovakva inicijativa ne nailazi na plodno tlo u jednom dobrom dijelu akademske zajednice i šire društvenopolitičke zajednice. Koji?!

Ukratko radi se o promišljanju koje u prvi plan stavlja činjenicu da su se narodi u BiH konstituirali po vjerskom modelu. Takvi strahuju da bi podizanje spomenika prvom bosanskom kralju produbilo podjele koje su nastale različitim suprotstavljenim modelima sjećanja na bosansko srednjovjekovlje i da bi taj spomenik isključivao one “druge” iako svako onaj ko navija za takav poduhvat nema ništa protiv da se spomenik podigne prvom bosanskom kralju što je činjenica koju niko ne može osporiti.

Prema takvoj argumentaciji, sve dok postoje suprostavljeni modeli historijskih sjećanja, svaki model sjećanja na bosansko srednjovjekovlje koji ima nacionalni (državni) karakter a koji bi predvodio ovu ideju, nije prihvatljiv makoliko bio historijski utemeljen, dok se ne usaglase sva tri naroda ili dok se ne konstituiše bosanska nacija.Konsekventno, poruka je da se svi ljubitelji bosanskog srednjovjekovlja, i zašto ne reci sinovi Bosne, mogu ogledati u srednjovjekovnoj Bosni isključivo kao pojedinci, nikako kao veća zajednica – nešto slično kako se pojedinci, koji nemaju nikakve veze sa Egiptom, dive i ogledaju u Keopsovoj piramidi.

U najkraćem, otpor toj ideji se zasniva na “strahu” da bi se takav spomenik mogao shvatiti kao “nacionalni” što kako kažu nema historijski rezon. Najbliža asocijacija takvom otporu je međunarodno ubijanje ideje o nacionalnoj pripadnosti stećaka kroz uvrštavanje 28 nekropola sa stećcima na UNESCO listu kao zajedničko naslijeđe BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Mišljenja smo da takvi razlozi nemaju utemeljenje i da bi zasigurno ostvarenje zamisli – podizanju takvog spomenika – bio ugaoni kamen u izgradnji pozitivnog odnosa spram vlastite kulturnohistorijske baštine bez izvlačenja dalekosežnih zaključaka o tome kako bi neko to mogao shvatiti. Voljeti Bosnu i poštivati sve njene historijske epohe evo kroz i ovakav potencijalni čin, ne bi trebalo da bude uslovljeno konsenzusom već naprotiv da ta ljubav bude oslobođena od argumentacije duplih pasova koja nas čini statičnim. A samo i jedino je u kretanju život.

Iako svi znamo da bez srednjovjekovne Bosne ne bi bilo ni ove, moderne BiH, mi koji osjećamo i ogledamo se i u tim vremenima koja nas nadahnjuju, zasada možemo da se zadovoljimo spomenikom koji je po sistemu JUST DO IT vec napravljen u Tuzli – poduhvat koji svim srcem pozdravljamo.

A spomenik našem prvom kralju u Sarajevu….sa velikom nadom očekujemo!!!

Mladinska.ba / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.