Suljagić: Veća je izdaja krenuti nepripremljen u reviziju presude protiv Srbije

TV1: Idete li sutra na savjetovanje o reviziji presude protiv Srbije?

SULJAGIĆ: Nisam dobio poziv, tako da neću ići.

TV1: Kako gledate na ovaj skup i inače na pokretanje revizije? 

SULJAGIĆ: Postoje dva nivoa na kojima treba voditi ovu raspravu. Prvi je činjenični nivo i na nivou činjenica, tu nema dileme. Ja sam sa 17, 18 godina gledao avione tadašnje vojske Jugoslavije kako uzlijeću sa aerodroma na Tari i bombarduju sela oko Srebrenice. Gledao sam kolone kamiona i tenkova vojske Jugoslavije kako ulaze u Bratunac u ljeto 1992. godine. Na kraju krajeva, ako smijem biti ličan, mog oca je ubila granata koja je ispaljena sa teritorije Srbije, ubila ga je na teritoriji BiH. To nije sporno, činjenice nisu sporne.

Nije čak sporan ni legitimitet člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka Bakira Izetbegovića da podnese zahtjev za reviziju presude iz februara 2007. godine. Ono što jeste sporno i tu dolazimo do drugog nivoa te rasprave, ono što jeste sporno je sve ovo što se događa, odnosno što se nije događalo zadnjih deset godina. Kako i zašto je deset godina propušteno, kako i zašto niko ništa nije radio deset godina, nego se ovoga neko sjetio tek u oktobru ili novembru prošle godine?

Danas sam pročitao izjavu mog prijatelja Hasana Nuhanović da se tek od septembra ili oktobra sastaju neke grupe, neki ljudi se sastaju na Institutu za ratne zločine Univerziteta u Sarajevu. Skup koji će biti održan sutra je, prema mom mišljenju, prilično proziran pokušaj u ovom konkretnom slučaju Bakira Izetbegovića ili da izbjegne preuzeti odgovornost za ishod, odnosno posljedice ili da se sakrije iza naroda. Imam samo jedno pitanje u vezi sa tim skupom sutra – koga predstavljaju ti ljudi, ko je glasao za ljude koji će sutra tamo biti?

Dakle, ovo nije pravno pitanje, ovo je političko pitanje. Strašno je da predsjednik najveće partije koja tvrdi da predstavlja Bošnjake, taj narod kontinuirano svodi na nivo plemena i onemogućava tom narodu da svoje odluke, svoje interese artikuliše kroz institucije države BiH, za koje smo tako i toliko iskrvarili.

Hoću sad da mu kažem ovako – ako se boji optužbe za izdaju, ne treba da se boji optužbe za izdaju, zato što neće podnijeti zahtjev za reviziju presude. Veća je izdaja krenuti nepripremljen u ovo, veća je uvreda žrtvama na koje se svi zajedno pozivaju ući u ovo bez dokaza, bez plana, bez vizije.

TV1: Vi ste, čini mi se, prva osoba koja je rekla da je ovo pitanje političko, a ne pravno. 

SULJAGIĆ: Procedura je pravna, odluka je politička. Ova tužba je i može biti samo i isključivo rezultat političke volje, odnosno političke odluke. Procedura je pravna, sve nakon donošenja odluke je pitanje da li imamo dokaze, da li ti dokazi sa formalnog stanovišta prihvatljivi, odnosno da li su prihvatljivi sa stanovišta statuta Međunarodnog suda pravde.

Kada je riječ o legitimaciji, prigovore da Sakib Softić nema aktivnu legitimaciju ne smatram prihvatljivim, jer je Softić jednom dobio mandat od Predsjedništva. Želim da podsjetim da je njega ovlastilo Predsjedništvo u kojem su sjedili pokojni Jozo Križanović, Beriz Belkić i Živko Radišić. Dok Predsjedništvo BiH ponovo ne sjedne i ne donese drugačiju odluku kojom njemu prestaje mandat, on taj mandat ima.

Ono što je problem ovdje su posljedice koje su rezultat očiglednog nerada SDA, jer sve vrijeme, od 2007. do danas, SDA je imala nekoga u Predsjedništvu. Pardon, u jednom trenutku to je bio Haris Silajdžić, a poslije toga imamo dva mandata Bakira Izetbegovića, dva mandata Željka Komšića. Zašto oni nisu uradili nešto u tih osam godina, pitanje je za njih.

TV1: Šta je Bakir Izetbegović, prema Vašem mišljenju, trebalo da uradi?

SULJAGIĆ: Jako je teško odgovarati na hipotetička pitanja. Šta je on trebao da uradi, u ovom trenutku on vjerovatno mnogo bolje zna. Ja znam šta bih ja uradio. Generalna zamjerka politici koju vodi SDA u ovom trenutku jeste da smo mi jedina zemlja koja nema apsolutno nikakvu reprezentaciju, odnosno predstavljanje izvan granica ove zemlje.

Milo Đukanović je potrošio silne pare na lobiranje u Vašingtonu, ali je zato Crna Gora danas članica NATO saveza. Predsjednik Makedonije Nikola Gurevski je o jadu zabavio američku diplomatiju, američku Ambasadu u Makedoniji, zato što ozbiljne pare na svoje lobističke napore u Vašingtonu.

Milorad Dodik, šta god mi mislili o tome i sa koliko god potcjenjivanja govorili o tome, potrošio je 30 miliona maraka, a tih 30 miliona maraka dobio je održavanje referenduma, šta god ko mislio o tome. Bila “crna lista” ili ne, to je druga tema, ali je dobio vrlo značajne promjene stava na vrlo značajnim temama. SDA je potrošila više na službene automobile, nego na advokate koji bi nam bili potrebni da dobijemo sve sporove i da riješimo sva pitanja u svoju korist.

TV1: Mladen Ivanić konstantno tvrdi da se sve treba vratiti u institucionalni okvir, a upravo se on hvalio kako je taj okvir, na zakonit način, zaobišao dovođenjem pripadnika OS BiH na proslavu Dan RS-a? 

SULJAGIĆ: Mladen Ivanić prekršio je Ustav BiH, Zakon o odbrani i Krivični zakon BiH, jer je mimo sva ta tri dokumenta, odnosno protivno njima, potpuno jednostrano je naredio, kršeći komandni lanac OS BiH, i postavio se za komandanta Srbima u OS BiH, kada je naredio Trećem bataljonu Šeste pješadijske brigade u Banjaluci da izađe na ulicu bez odluke druga dva člana Predsjedništva BiH.

Građanski savet, DF i SDP BiH su zbog toga podnijeli krivičnu prijavu protiv njega. Koliko znam, predmet je formiran. Suštinski, dok se to pitanje ne riješi, da sam na mjestu Mladena Ivanića ne bih puno uzimo Ustav u usta.

TV1: Kakave bi posljedice ova revizija mogla imati i unutar BiH i bližem regionu. Danas već imamo bojkot u državnom Parlamentu predstavnika Srba?

SULJAGIĆ: Nekoliko je mogućih posljedica. SDA je već u nekoliko desetina navrata demonstrirala tu sposobnost da vrapca u ruci mijenja za goluba na grani. Moj strah je sljedeći: kada poslanici iz RS izađu iz Parlamenta, kada dođe do zatezanja, do tenzija, da će SDA reći “Vidite, mi sada moramo nekako privući HDZ BiH, pa hajde da mi umirimo HDZ i privučemo ih sebi protiv Srba, tako što ćemo Draganu Čoviću i HDZ-u dati drugu izbornu jedinicu u FBiH”. E to je moj najveći strah, a to je jedan od vjerovatnijih ishoda ove situacije.

Moram reći da sam prilično ohrabren tonovima koji dolaze iz Beograda. Vidio sam da je premijer Aleksandar Vučić prilično sabrano govorio o tome. Bosanski Srbi, ako tako mogu reći, od Dodika, preko Ivanića, pa nadalje, reaguju mnogo nervoznije, ako mogu reći, to je sada na ivici histerije. Ne bih volio da jedna od posljedica bude kvarenje nekakvih odnosa između Srbije i BiH. Sada izgleda da neće, ali vidjećemo šta će se dogoditi samim činom podnošenja zahtjeva za reviziju. To će biti jedna kvalitetivna promjena.

TV1: Federalizacija BiH, još je jedna tema o kojoj se dosta priča, na kojoj insistriraju Hrvati i u BiH, ali nije imuna ni Hrvatska.

SULJAGIĆ: Evropski parlament je debatni klub i ovo je još jedan u nizu papira koji će usvojiti i neće imati nikakve rezultate. Ipak, prva stvar koja je bitna je da smo mi prije dva dana vidjeli da na isti način u BiH o većinskom stanovništvu na isti način pričaju pripadnici ultrafašističkog Nacionalnog fronta iz Francuske i prerdstavnici HDZ u Evropskom parlamentu.To je veoma alarmantno. Drugo je to što se stvara milje oko HDZ-a i tamo gdje ima vlast, dolazi do strašne revizije ishoda Drugog svjetskog rata.

Nekoliko opštinskih vijeća pod njihovom kontrolom u Hercegovini su odlučili da prave spomenike tzv. Bugojanskoj grupi. To je isto kada bi ovdje neko odlučio podići spomenik Al Kaidi, ISIL-u ili PKK-u. Bugojanska grupa su bili ustaški teroristi koji su ‘72. došli u BiH sa namjerom da vrše teroristička djela. Treća stvar, jako važna, kada se god kaže federalizacija, to je druga riječ za aparthejd. Ono što HDZ traži time je da se zauvjek 118 hiljada birača HDZ-a upravlja većinom građana Federacije BiH koji nemaju tu sreću da su klijentela Dragana Čovića.

TV1: Je li ostvariva ideja o trećem entitetu?

SULJAGIĆ: I nije stvar u trećem entitetu, jer bilo šta takvo, od Livna do Ljubuškog, bi uvenulo u roku od šest mjeseci. Treći entitet je zamka, ono što Čović hoće jesu izmjene Izbornog zakona tako da se nikada više ne skine s grbače 118 hiljada birača HDZ-a ostalom punoljetnom stanovništvu u FBiH. Hoće da se upiše da matematička manjina vlada matematičkom većinom zauvjek.

TV1: Kritikovanje napada na fašiste, među kojima su i oni iz GS-a, Božo Ljubić je nazvao totalnim ludilom i fašizmom, te da je ljevica ekstremnija od desnice. Kako odgovarate?

SULJAGIĆ: Ljubićevu katakterizaciju nas kao fašista smo shvatili kao kompliment. Jer on nije načisto da li je 14. februar dan oslobođenja Mostara ili dan okupacije. To je dan oslobođenja. Dan kada je slomljena NDH i kada su nacisti i njihove ustaške sluge protjerani iz Mostara. I dan koji će većina građana ove zemlje zauvjek slaviti i koji će nadživjeti Božu Ljubića. To je ideja moralno superiorna idejama Bože Ljubića. To je ideja koja je ovdje pravila autoceste i škole, bolnice, dok su ideje u koje on vjeruje pravile masovne grobnice i koncentracione logore.

TV1: Zanimljivo je da su na ovaj događaj u Mostaru, odnosno na divljanje pojedinih grupa, reagovale samo stranke ljevice.

SULJAGIĆ: To je moj najveći strah. Kada smo govorili o reviziji i rekao da će SDA, koja se razumije s HDZ-om, da se ne lažemo to su dvije stranke sa skoro identičnom političkom filozofijom – dogovora naroda, što je jedan od najvećih mitova prodanih ovom narodu, oni govore o kolektivnim pravima. Građanska prava imaju veću težinu od kolektivnih prava. Na kraju, da se ne lažemo, ne mogu u BiH, koja uvjetno rečeno ima muslimansku većinu, prestati da važe vrijednosti koje važe u Hrvatskoj ili Sloveniji.

TV1: Međunarodna zajednica u svoj ovoj priči, kako gledate na njihovo ponašanje po pitanju federalizacije, revizije presude, a ranije i referenduma u RS?

SULJAGIĆ: Sudeći  po ponašanju nekoliko ambasada u Sarajevu, sudeći po ponašanju OSCE-a, za koji smo ustanovili da je živ nakon dugo vremena, rekao bih da liberalne i evropske vrijednosti prestaju tamo gdje počinje muslimanska većina. Da su ove dvije ili tri ambasade pola uradile kada je bio referendum, koji je imao potencijal da izazove nasilje i da su upola zainteresovane da suzbiju neonacizam ovdje i fašizaciju koja dolazi iz miljea oko HDZ-a, možda danas ne bismo ni bili u ovakvoj situaciji. Možda bi ovo bila u toliko normalnija zemlja da ne bismo morali strahovati od nove krize i novih nestabilnosti.

TV1: Rješenje? Otići ili ostati?

SULJAGIĆ: Ja sam jedan od rijetkih koji je bio vani, pa se vratio. Rješenje je ostati i boriti se za ono u šta vjerujete, te sačekati 2018. u međuvremenu utuviti sebi u glavu da nismo svi isti. izaći na izbore, glasati i bar neke od ovih ljudi i ideja poslati u historiju.

TV1: Za koga?

SULJAGIĆ: Za Građanski savez.

vijesti.ba/visoko.ba