Lokalne TemePolitikaTako ti je mala moja kad u Visokom predsjedavajući postaje Bosanac

Tako ti je mala moja kad u Visokom predsjedavajući postaje Bosanac

Poslali smo zvanični upit emailom, dobili i informacije iz neposrednog telefonskog razgovara, iščitali zakon i Statut, a sad čekamo rezultate međustranačkih dogovora i eventualne buduće koalicije o tome ko će biti budući predsjedavajući OV Visoko.

Predsjedavajući i dopredsjedavajući Općinskog vijeća se biraju tajnim glasanjem na prvoj tj. konstiturajućoj sjednici vijeća. Kako smo i pisali za ovaj saziv vijeća je pet potencijalna kandidata za predsjedavajućeg, dok su svi ostali potencijalni kandidati za dopredsjedavajućeg. Izborni zakon nalaže da predsjedavajući bude iz reda drugog naroda u odnosu na narod kojem pripada izabrani načelnik. U takvom poretku stvari potencijalni kandidati su Mirela Mateša Bukva iz SDA tj. dosadašnja predsjedavajuća koja se izjašnjava kao Hrvatica, Dario Pekić iz ASDA koji se izjašnjava kao Hrvat, i tri kandidata iz reda nekonstutivnih naroda tj Ostalih, Melina Halilović iz SBB koja se izjašnjava kao Romkinja te Bajro Fejzić (NL) i Dejan Šćepanović (SDP) koji se nacionalno izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci.

U slučaju da se ne posloži koalicija kako bi to željeli pobjednici i poraženi koji se nadaju ostvarenju interesa kroz većinu u zakonodavnoj vlasti, a samim tim i odredio budući predsjedavajući Općinskog vijeća Visoko, kao bitna karika u narednom četverogodišnjem mandatu, onda se pristupa već isprobanoj metodi iskorištavanja rupe u zakonu.

Najpoznatiji primjer jedne takve situacije je Muhamed Alaim, nekadašnji golman FK Sarajevo koji je bio predsjedavajući Općinskoga vijeća Centar u Sarajevu. Kao kadar SDA sjeo je na tu funkciju deklarirajući se kao „ostali“. No, kada se stvari sagledaju detaljnije, Alaim nije slučaj sam za sebe. Isto tako, u sarajevskoj općini Stari grad supružnici Mehičević izjasnili su se kao Hrvati samo da bi dobili mjesto u općinskoj klupi. Također, Esed Radeljaš, bivši zastupnik Bosanske stranke u Skupštini KS, voljom žrijeba izabran je u federalni Dom naroda kao predstavnik ostalih, iako se ranije izjašnjavao kao Bošnjak. Prema nekim procjenama, u federalnim i državnim institucijama BiH sjedi nekoliko stotina onih koji su se izjasnili pod kategorijom ostalih, a među njima je najviše Bošnjaka. Nije teško zaključiti da kategorija „ostali“ služi samo za izjašnjavanje kod popune radnih mjesta, kako bi se kroz njih manifestirala multikulturalnost i skrila jednonacionalna struktura u mnogim institucijama, pa tako i u Visokom.

Nakon što se golman Muhamed Alaim javno odrekao svoje bošnjačke nacionalne pripadnosti i postao musliman, kako bi bio izabran za predsjednika Općinskog vijeća Centar u Sarajevu, po istom receptu SDA je ranije u ZDK izabrala Mirsada Nalića za predsjednika Općinskog vijeća u Maglaju. U prošlosti isti slučaj je zabilježen i u Gradačcu gdje, umjesto Hrvata, mjesto predsjednika OV-a zauzimao je vijećnik Bosanac.

Fra Luka Markešić, predsjednik HNV-a u izjavi za jedan sarajevski medij svojevremeno je rekao da je zabrinut stanjem u kojem multietničnost živi čisto kao retorička figura, Markešić je iznio jedan paradoksalan i zabrinjavajući podatak, a to je da u sarajevskoj općini Centar mjesto hrvatskih vijećnika u OV-u zauzimaju vijećnici čija je nacionalnosti Musliman, Bosanac, Musliman-Hercegovac. Kad je ispunjena bošnjačka kvota, uskače Musliman, ili se, kad i to ne može proći, Bošnjaci izjašnjavaju kao ostali, što je besmislena igra, tvrdi fra Markešić.

Zakon nije jasno definisao da u slučaju kada je načelnik, ili u visočkom slučaju načelnica, iz reda bošnjačkog naroda da predsjedavajući treba da bude iz reda dva druga konstitutivna naroda. Postojeći zakoni poznaju 17 nacionalnih manjina, a među njima uopće ne poznaju i ne priznaju Bosanca, Muslimana, ili Muslimana Hercegovca, ili Bosanca i Hercegovca, kao naciju ili nacionalnu manjinu.

Mi smo poslali zvanični upit i čekamo zvaničan odgovor i potvrdu da li se ovdje radi o kršenju Izbornog zakona.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE