Tanja Fajon: Od čelnika BiH očekuje se dogovor i jedinstvo

Bez učinkovitog Mehanizma koordinacije različitih nivoa vlasti jednostavno ne možemo govoriti o koordinaciji politika unutar BiH sa onima u EU, kazala je Tanja Fajon u intervjuu za Faktor.

Razgovarao: Predrag Zvijerac

Tanja Fajon, slovenska eurozastupnica i članica delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, u razgovoru za Faktor je istaknula kako je, otkako se EU okrenula socioekonomskom pristupu, očigledan određeni napredak u BiH. Podsjetila je na određene ključne uvjete koji se moraju ispuniti kako bi se uopće moglo govoriti o funkcionalnoj BiH unutar EU-a.

– Više puta sam ponovila – posljednji put tokom službene posjete moje političke skupine, Naprednog saveza Socijalista i Demokrata u Evropskom parlamentu, sredinom juna – bez učinkovitog Mehanizma koordinacije različitih nivoa vlasti jednostavno ne možemo govoriti o koordinaciji politika unutar BiH sa onima u EU – naglasila je Fajon u razgovoru za Faktor i dodala kako je ista situacija i sa prilagođavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a, nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Što se tiče Mehanizma koordinacije, slovenska eurozastupnica je kazala kako joj se u junu činilo da su političari u BiH bili blizu postizanja dogovora, no od tad nikakav napredak po ovom pitanju nije postignut. Napretka ima po pitanju objave rezultata popisa stanovništva, no napominje i kako vidi da bh. entitet Republika Srpska ne priznaje rezultate popisa i da namjerava objaviti svoju verziju.

FAKTOR: Možemo li očekivati prihvaćanje zahtjeva za članstvo BiH u EU tokom slovačkog predsjedavanja?

FAJON: Umjesto razmišljanja hoće li slovačko predsjedavanje Vijećem EU-a biti “blagonaklono” prema zahtjevu BiH, čelnici vaše zemlje bi trebali činiti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli dogovor i pokazali jedinstvo. Lopta je u njihovoj polovici terena i željela bih vidjeti konkretne rezultate prije objave Izvještaja o napretku BiH ove jeseni.

FAKTOR: Kad pogledamo situaciju u EU gdje imamo Brexit, izbjegličku krizu i ekonomsku nestabilnost, Balkanu gdje imamo nestabilne vlade, u BiH gdje vladajući u RS-u propituju budućnost BiH, plašite li se nove, opasnije nestabilnosti u BiH i regiji?

FAJON: Sigurno je da će članstvo u EU osigurati dugoročnu stabilnost na Zapadnom Balkanu. To je moja vizija budućnosti ovih zemalja i zbog tog snažno zagovaram proširenje EU-a na ovu regiju. Proširenje je jedna od najuspješnijih politika EU-a i ono će se nastaviti uprkos Brexitu, usprkos izazovima s kojima se EU trenutno suočava i uprkos svim trenutnim i budućim krizama. Proširenje bi se moglo usporiti u turbulentnim vremenima za EU, ali se ono neće zaustaviti. Uvjerena sam da je budućnost BiH, jednako kao i drugih zemalja zapadnog Balkana, u EU, u smislu kulturnih, ekonomskih, političkih i povijesnih veza. No, kao što sam i ranije naglašavala, većina toga ovisi o volji i spremnosti političara u BiH da provedu reforme i promjene za dobrobit svojih građana. Često naglašavam kako proces povezivanja sa EU-om nije sam po sebi cilj. To je proces tokom kojeg se BiH može reformirati, izboriti s korupcijom i organiziranim kriminalom, osigurati nezavisnost pravosuđa, omogućiti produktivnije i zdravije okruženje za ulaganja i poslovanje općenito. Drugim riječima – uključiti vrijednosti i standarde EU-a u svoj sistem i stvoriti razvijenije društvo za građane.

FAKTOR: Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je nakon imenovanja kazao da realno tokom mandata ove Komisije neće biti proširenja. Možemo li očekivati da Brexit ojača neprijateljske stavove prema proširenju u drugim članicama?

FAJON: Moj utisak je da se izjava predsjednika Junckera pogrešno interpretira. On nije bio pesimist po pitanju proširenja, već naprosto realist. Godine 2014. kad je imenovan novi predsjednik Evropske komisije bilo je očigledno da novog proširenja EU-a neće biti do 2019. To je realnost, jer nijedna zemlja koja je trenutno u procesu pregovaranja ili procesa pristupanja da do tad sve završi i pridruži se EU. No, to ne znači da se proces proširenja neće nastaviti. Upravo suprotno. Vidimo kako se stvari kreću prema naprijed. Neke zemlje potpisuju sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Druge otvaraju i (privremeno) zatvaraju pregovaračka poglavlja. Neke se bore za bezvizni režim s EU-om. Moje lično mišljenje je da će Slovačka, zemlja koja je upravo preuzela predsjedavanje Vijećem EU-a, pokazati proaktivni i prijateljski stav prema proširenju. Što se tiče Evropskog parlamenta, nastavit ću glasno ukazivati na dinamiku procesa proširenja, ali u isto vrijeme očekujem konstruktivni stav i iskrenu saradnju od zemalja zapadnog Balkana.

FAKTOR: Mnogi smatraju kako usporavanje procesa proširenja otvara mogućnosti za, naprimjer Rusiju, Kinu Tursku ili neke druge zemlje, da povećaju svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu. Bi li i na koji način EU trebala reagirati?

FAJON: Varljiva je usporedba odnosa između zemalja zapadnog Balkana i EU-a sa odnosima tih zemalja s Rusijom ili Turskom. Mislim da je evropska perspektiva složenija i opsežnija budući da govorimo o najnaprednijoj regionalnoj integraciji u svijetu. Rusija i Turska su važni globalni “igrači”, obje zemlje imaju posebno razvijene odnose zasnovane na povijesti, kulturi i religiji, sa zemljama zapadnog Balkana. No, jasno je da one ne mogu ponuditi istu perspektivu zemljama zapadnog Balkana kao što to EU može. Zbog toga, ne vidim da se politika proširenja EU-a “takmiči” sa Rusijom ili Turskom, i radije vidim kako se svi akteri ponašaju tako da žele osigurati regionalnu stabilnost i napredak Zapadnog Balkana. EU nudi okvir unutar kojeg Zapadni Balkan može napredovati na mnogo načina, dok Rusija i Turska nude ekonomski, kulturni i druge vidove saradnje i bliskih veza.