Naslovnica Preporuka Intervju Tehnologija n...

Tehnologija ne ugrožava umjetnost

Sa umjetnikom Dušanom Perićem novinar Oslobođenja, Đorđe Krajišnik je razgovarao o izložbi “Lasta svih proljeća” i statusu umjetnosti

26
PODIJELI

Izložbu fokusiranu na politička i društvena pitanja, kao i na status umjetnika i umjetničkog djela “Lasta svih proljeća”, umjetnika Dušana Perića, predstavila je nedavno novosadska Šok zadruga. Izložbu čini grupa od 12 crteža nastalih u 2016. godini, a dio su jedne serije, započete u toku umjetnikovog master-studija, koja se bavi sagledavanjem ekonomskih i društvenih procesa u savremenom svijetu.

– Pažnju su mi privukli fenomeni koji na isti način oblikuju industriju i čoveka. Te fenomene pokušavam da inkorporiram u svoju praksu i ispitam da li je moguće na taj način stvoriti umetničko delo i šta nam ono tada poručuje, objašnjava nam autor izložbe.

lasta_svih_proljeca_6.jpg - Tehnologija ne ugrožava umjetnost

Političko biće

Budući da je izložba okrenuta propitivanju aktuelnih društvenih i političkih pitanja, zanimalo nas je kako se ono što je sadržaj izložbe reflektuje na tu stvarnost.

– Problemi koje iznosim u svojim radovima na mesto objekta postavljaju čoveka kao političko biće određenog (uslovljenog) ekonomskim, klasnim atributima, pozicijama. Zbog ovakve postavke radovi komuniciraju sa posmatračem kao pripadnikom društvene klase isključujući verske, nacionalne ili neke druge okvire, ističe Perić, dodajući da je njegov cilj bio prikazati kako se ta stvarnost reflektuje u umjetničkom djelu, što je odredilo praksu i estetiku radova. Činjenica da se radovi mogu multiplikovati i da ih u nekim trenucima može izvesti bilo ko i bilo gdje iznosi pitanje porekla umetnosti, njene funkcije i širine polja u kojem funkcioniše, a na ta pitanja umjetnik odgovara:

– Mislim da naša stvarnost još nije spremna da se izdigne iznad ličnih interesa i počne da se bavi nekim širim problemima koji nam takođe vise nad glavom.

Izložba, kako je već rečeno, propituje i status umjetnika i umjetničkog djela danas, a Dušan Perić smatra da je u našim (postjugoslovenskim) okvirima nemoguće govoriti o bilo kakvom statusu umjetnika.

– Na prostoru bivše Jugoslavije nemoguće je govoriti o bilo kakvom statusu umetnika jer u sistemu i društvu u kojem se nalazimo nije vidljiva potreba za umetnošću. U prilog tome govori stanje u institucijama kulture, nedostatak otvorenog tržišta umetnosti, sistema vrednosti koji bi pomogao u ocenjivanju i vrednovanju umetničkog rada, kotiranju umetnika itd. Kao da je razvijanje i produkcija savremene umetnosti prepuštena individualcima koji potvrdu za svoj rad ipak prvo moraju da traže na nekom drugom mestu. To je, nažalost, nešto što se može uočiti u svim republikama bivše Jugoslavije. Ja sam pokušao da istražim kakva umetnička produkcija može biti i čime se umetnik može baviti u takvim uslovima, naglašava naš sagovornik, potcrtavajući da se u radovima predstavljenim na izložbi “Lasta svih proljeća” bavio statusom umjetnika kao nekoga ko je privilegovan da stvori umjetničko delo i njegovom pozicijom u savremenom svijetu.

– Odsustvo rukopisa na radovima (kao obeležja umetnika u tradicionalnom smislu), ostavilo mi je prostora da se kroz simbole, prakse, oblike ponašanja bavim idejama, društvenim fenomenima i odnosima unutar njih. Takav pristup mi je nametnuo društvene i ekonomske odnose kao predmet istraživanja, objašnjava Perić.

Privilegovana pozicija

Perićev rad dotiče se i problema proizvodnih procesa koji su odvojeni od ličnosti individue. Još je Günther Anders u znamenitoj knjizi “Zastarjelost čovjeka” govorio da su mašine posve preuzele primat nad čovjekom.

Periću smo postavili pitanje kako vidi umjetnost u jednom tako dehumaniziranom vremenu?

– Ti problemi se pojavljuju sa razvitkom industrije, zahtevima tržišta, i društvenim promenama koje prate to. To su promene koje pritiskaju pojedinca, ali koje oblikuju društvo i ambijent. Mislim da umetnost nije ugrožena razvitkom tehnologije jer ona ima tu sposobnost da obuhvata druge sfere ljudskog delovanja. Ona uvek ima privilegiju da bira poziciju odakle će posmatrati promene i uvek može da ih prihvati i iskoristi šireći time polje svog medija. Umetnost uvek može da odgovori na nove stvari, stvarajući nove. Važno je da u društvu postoje ljudi koji žele da se kroz umetnost bave svetom, zaključuje umjetnik na kraju razgovora.

visoko.co.ba/oslobodjenje.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.