KolumneTenis u Visokom: Od Saše Frljanića, Emira Kusturice, Suada Agića, Medžida Jolića...

Tenis u Visokom: Od Saše Frljanića, Emira Kusturice, Suada Agića, Medžida Jolića i nazad

Saša Frljanić je u novijoj istoriji Visokog prvi ozbiljnije donio tenis kao igru koja se počela igrati na stadionu “7.april”, danas stadion Luke. Tačnije to je bilo na betonskoj  podlozi pomoćnog košarkaškog terena na kojem se igrala i odbojka. Danas na tom mjestu ovi koji ne razumiju ni stadion ni Visoko parkiraju automobile.

Mi koji nismo imali ni reket ni loptice, a posebno mrežu, dolazili smo da gledamo i Sašu koji je živio u zgradi preko puta stadiona, kao i Šicu, Švabu, Kikija … Nije to bila adekvatna betonska podloga, tako da se nije mogao ni gledati neki poseban tenis, ali nama je u to vrijeme bio najbolji i jedini mogući pored onoga što smo gledali na dva kanala na TV-u. Igralo se i u Dvorani, na parketu, tu je majstor igre bio Ređa Muhamed, ali nikad Dvorana nije zaživjela po pitanju tenisa u Visokom. Zapravo, bio je još jedan mali teren na imanju Emira Kusturice u Čakrčićima, ali on je bio za tamo neke druge ljude koji su većinom dolazili iz Sarajeva i pojedince u Visokom koji su se znali sa Kusturicom i Mandićima s tim da je njima tenis više bio povod za neka druženja druge vrste.

Pojavom kablovske televizije u Visokom krajem osamdesetih čiji prvi korisnici su bili upravo u Lukama, ozbiljnije se počeo pratiti i US Open, Roland Garros, Wimbledon, Australian Open … Nekako u istom periodu i u Vemi se mogao kupiti pristojan reket pa se pojavila potreba i za novim terenom jer je bilo više zainteresovanih igrača. Entuzijasti su tim povodom iscrtali veliki teren iza MŠC “Janko Balorda”, pored gomile malih uličnih terena koji su postojali ispred svake zgrade sa improvizovanim mrežama od vreća za krompir crvene i zelene boje.

A onda je došao rat …

Prvi ozbiljan i pravi teren sa tzv. “šljakom” nakon rata u Visokom je napravio advokat i zaljubljenik u tenis Suad Agić. Baš je rijedak slučaj da je neko volio tenis u Visokom i igrao ga, a da nije bio na terenu koji je izgradio Agić iza MŠC “Hazim Šabanović”. Bila je u pitanju koncesija koja je nedavno i istekla, a slika najboljeg terena u gradu oslikava i stanje svijesti i odgovornosti prema bilo čemu naprednom u Visokom. I prije isteka koncesije vlasnik terena je bio žrtva brutalnog političkog obračuna koji se preselio i na jedan lokalni fašistički portal koji je dozvolio da se iza skrivenih “nick name-ova” na najodvratniji način vrijeđa čovjek koji je gradu poklonio prvi pravi teniski teren na kojem su igrale ili pokušavali igrati na stotine ljudi.

Danas slika tog terena, baš kao i slika terena sa plastičnom travom za mali nogomet koji se nalazi pored njega, a koji je opet posebna priča za sebe, najbolje ilustruje provaliju između obećanja i odgovornosti vlasti. Navodno za nove koncesionare pojavila su su trojica novih potencijalih upravitelja terenom. Jedan od njih je bio i Suad Agić koji je i izgradio teren, međutim sudbina cijele te priče je neizvjesna, a čini mi se da je i sve manje zainteresovanih za tenis u Visokom. I nije to slučaj samo sa tenisom, donedavno na “Asfaltu” nije bilo golova, i košarkaški teren na stadionu je pretvoren u parking dok tabli i obruča nema, kao što ih nema ni na terenu iza KSC “Mladost”.

Teniski sport u Visokom još njeguju kao posebni entuzijasti Medžid Jolić koji u Trakinim Barama ima jedini travnati teren u BiH na kojem su igrali i pripremali se naši najpoznatiji teniseri, kao i Nedžad Halać koji dolazi iz Kaknja i održava teren ispod Kovine u Arnautovićima gdje se znaju vrlo često odigrati i dobri turniri.

Tako da, od Saše Frljanića, preko Muhameda Ređe, Emira Kusturice, Šice, Švabe, Suada, Nedžada i Medžida, danas se opet vraćamo na početak, o čemu svjedoče i slike koje objavljujemo.

 

 


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE