Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je, shodno kongresnoj obavezi od 26. novebra 1992. godine, skinuo oznaku tajnosti sa posljednje 31.000 dokumenata o ubistvu jednog od njegovih najpopularnijih prethodnika, Džona Ficdžeralda Kenedija.
Naučnici koji više od pola vijeka istražuju atentat na jedinog katolika šefa Bijele kuće 22. novembra 1963. godine u Dalasu, uoči otvaranja pet miliona novih stranica nisu, međutim, očekivali da će saznati odgovor na ključno pitanje – zašto je Li Harvi Osvald ubio 46-godišnjeg Amerikanca irskog porijekla, popularnog Džej-Ef–Keja. Tim prije što se do posljednjeg trenutka nije znalo da li će Tramp, shodno diskretnim zahtjevima američkih obavještajaca, ostaviti pečat tajnosti na dijelu dokumenata za koje procjenjuje da bi, ako budu otkriveni, predstavljali prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD.
Svi oni koji su decenijama dokazivali u članacima, knjigama, filmovima… da Osvald nije djelovao sam, već kao dio šire zavjere očekivali su da u u milionima novih dokumenata dobiju potvrdu za svoje teorije. Ali novi dokumenti iz nacionalnog arhiva mogli bi, ukazivali su eksperti, samo da potvrde napore CIA i FBI na otkrivanju kontakata koje je Osvald imao sa kubanskim i sovjetskim špijunima tokom putovanja u Meksiko Siti, u septembru 1963. godine, uoči atentata.
Prvi u seriji politički motivisanih atentata koji su potresali SAD šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je likvidiran i Kenedijev brat Robert, tokom protekle 54 godine ostavio je više pitanja nego odgovora. Svi dosad objavljeni dokumenti ukazivali su na bivšeg marinca, samoproklamovanog marksistu, Osvalda, koji se zaposlio u stovarištu knjiga s pogledom na trg gdje je Kenedi ubijen, kao na “usamljenog vuka”, koga je dan posleij atentata, dok je u podrumu opštinske zgrade u Dalasu prebacivan na sigurnije mjesto, likvidirao vlasnik striptiz bara Džek Rubi, tvrdeći da je to učnio iz revolta zbog ubistva Kenedija. Većina istraživača, međutim, dovodi u pitanje ovaj scenario.
Bez odgovora su ostala pitanja o uništavanju dokumenata sa oznakom tajnosti, fotografija, ućutkivanje svjedoka i prikrivanje sumnji u Osvalda koji je prijetio predsjedniku SAD. Jer prethodno objavljeni tajni dokumenti već su pokazali da su CIA i FBI pratili Osvalda još od 1959. godine, kada je pokušao da ode u Moskvu, prestonicu tadašnjeg američkog hladnoratovskog neprijatelja, SSSR.
Novootkriveni dokumenti mogli bi, možda, da otkriju šta je Osvald radio tokom šestodnevnog puta u Meksiko Siti nekoliko nedjelja prije ubistva, čak i da osvijetle američke pokušaje ubistva bivšeg kubanskog lidera Fidela Kastra. Skidanje pečata tajnosti sa tih dokumenata, međutim, strahuju poznavaoci, moglo bi prije da zacementira teorije zavjere koje do danas prate atentat na 35. predsjednika Amerike – nego da ih razbije.
Osvald najavio zločin?
Neposredno poslije atentata CIA i FBI su objavili da su znali da je Osvald posjetio kubansku i sovjetsku ambasadu u Meksiku. Ali obe agencije su tvrdile da nemaju informacije da je tamo učinio išta u vezi sa Kenedijevim ubistvom. Kasnije objavljeni dokumenti pokazali su da se sastao sa kubanskim i sovjetskim špijunima, uključujući i stručnjaka za ubistva KGB i da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija.
Global CIR / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.