Naslovnica Svijet Trump uoči do...

Trump uoči dolaska u Brisel: SAD troši na NATO više nego iko, to nije pošteno

19
PODIJELI

Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a okupit će se u srijedu i četvrtak na sastanku na vrhu u Briselu, na kojem se očekuju novi pritisci američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da povećaju obrambene proračune, a do sastanka dolazi u ozračju napetosti u transatlantskim odnosima zbog trgovinskih pitanja.
Dugoočekivani samit NATO-a, 11. i 12 jula u Briselu, kako stoji na web stranici sjevernoatlanske alijanse, dolazi u presudnom trenutku za sigurnost Saveza.

MARKETING

“Na samitu će Alijansa donijeti važne odluke u cilju daljeg jačanja sigurnosti u Evropi i okolini, uključujući, između ostalog, borbu protiv terorizma, unaprjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom i postizanje pravične podjele moći.”

Na dnevnom redu samita osim uravnoteženije raspodjela troškova bit će jačanje sposobnosti za odvraćanje i odbranu, projiciranje stabilnosti, borba protiv terorizma, jača saradnja s Evropskom unijom, najavljeno je iz Bruxellesa.

“Sjedinjene Države troše na NATO više nego ijedna druga država. To nije pošteno niti prihvatljivo. Iako te zemlje povećavaju svoje doprinose od kada sam ja na dužnosti, one moraju učiniti puno više”, poručio je američki predsjednik Donald Trump preko twittera u ponedjeljak, uoči polaska u Evropu.

Trump u utorak kreće na put i u sedam dana posjetit će četiri grada. Nakon samita u Bruxellesu otputovat će u London, zatim u Glasgow, a u ponedjeljak 16. jula odlazi u Helsinki gdje se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Članice NATO zacrtale su na samitu u Walesu 2014. godine da će u sljedećih deset godina podići izdvajanje za odbranu na dva posto BDP-a. Taj cilj po najnovijim podacima trenutno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

Očekuje se da će do 2024. godine taj cilj ispunjavati ukupno 17 država. Pored ovih osam koje već sada ispunjavaju cilj pridružit će im se još devet zemalja: Hrvatska, Albanija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Mađarska, Slovačka i Turska. Međutim, još neke zemlje, među njima i velike članice poput Njemačke, Italije i Španije neće ni do tada ispuniti zacrtani cilj. Od ukupnih troškova za odbranu svih država članica NATO-a na Sjedinjene Države otpada 70 posto.

Stoga su evropska očekivanja, prema više analitičara, svedena na to da summit prođe bez većih ogrebotina i iznenađenja.

Evropski saveznici se plaše da bi Trump mogao pokušati produbiti podjele između Sjedinjenih Država i EU-a kao i isprovocirati podjele unutar EU-a.

Spominje se mogućnost da bi Trump kao ustupak Rusiji mogao otkazati vojnu vježbu NATO-a “Trident Juncture”, koja je planirana u oktobru u Norveškoj, uz obrazloženje da bi Rusija tu vježbu mogla shvatiti kao prijetnja i da je to veliki trošak za američke porezne obveznike.

Vježba Trident Juncture 2018 najavljena je kao najveća vježba NATO-a od kraja Hladnog rata.

Čelnici zemalja članica NATO-a na summitu će potvrditi odluke o prilagodbi komandne strukture Saveza, koja će se povećati za 1.200 ljudi te “inicijativu spremnosti” prema kojoj će saveznici do 2020. godine imati 30 mehaniziranih bataljona, 30 zrakoplovnih eskadrila i 30 borbenih plovila, spremnih za djelovanje u roku od 30 dana ili manje.

Tu su i odluke da će nova Zajednička komanda za Atlantik biti u Norfolku, u Sjedinjenim Državama, te nova logistička komanda u Ulmu, u Njemačkoj.

Očekuje se da će saveznici donijeti odluku o početku pregovora o pristupanju Makedonije NATO-u, koji bi mogli početi 1. augusta. To međutim još ne znači i pozivnicu za članstvo koja će biti upućena teka kada bude proveden dogovor o imenu zemlje postignut između Skoplja i Atine. Makedonija od 2008. godine čeka na pozivnicu, a sve zbog blokade Grčke, koja se protivila ustavnom imenu Makedonije.

Očekuje se također i odluka o produženju finanicsiranja afganistanskih snaga do 2024. godine. Prema sadašnjem dogovovoru, saveznici finanisiraju afganistanske oružane snage s oko milijardu dolara godišnje do 2020. godine.

Očekuje se da će na samitu biti potvrđena odluka o novoj misiji za obuku iračkih snaga u okviru borbe protiv terorističke organizacije Islamska država te nastavak dvotračnog pristupa prema Rusiji – s jedne strane jačanje sposobnosti za odvraćanje, a s druge nastavak dijaloga.

Dan prije samita, u utorak će biti potpisana izjava EU-a i NATO-a o saradnji.

NATO, koji je utemeljen 1949. godine kao snaga odvraćanja sovjetske prijetnje, zasnovan je na čvrstoj saradnji Evrope sa Sjedinjenim Državama. Nakon završetka Hladnog rata nastupila je svojevrsna kriza uslijed tražanje nove svrhe postojanja, ali je to prestalo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, a slijedom toga NATO je poslao jedinice u baltičke zemlje i Poljsku kao snagu odvraćanja od ruskih prijetnji.

Tokom kasnog 19. i 20. vijeka, na evropskom kontinentu bilo najmanje šest velikih ratova, uključujući dva svjetska rata, podsjeća CNN.

“Desetine miliona je umrlo. Od formiranja NATO saveza bilo je manjih sukoba – u Bosni, na Kosovu i drugih – ali nije bilo velikih ratova,” piše američka mreža i ocjenjuje da je NATO arhitektura cijele Evrope, slobodne i mirne – a Sjedinjene Države su čelik te arhitekture.

CNN dodaje i da su američke snage u Evropi uglavnom pozicionirane u Njemačkoj jer su se tu “zaustavile” krajem Drugog svjetskog rata, kao i da se njihova misija promijenila od kraja hladnog rata, odgovarajući na širi spektar globalnih prijetnji.

“Predstojeći susreti mogu postaviti kurs za budućnost Zapada i za snagu – ili slabost – Sjedinjenih Država do kraja stoljeća”, zaključuje CNN.

 

 

 

Visoko.co.ba/Fena.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.