BiHU Bihaću rođene prve bebe migranata, 65 djece trenutno bez roditeljskog staranja

U Bihaću rođene prve bebe migranata, 65 djece trenutno bez roditeljskog staranja

I dok se po pitanju migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu mjesecima čeka na adekvatnu reakciju nadležnih, u Bihaću su u međuvremenu rođene i prve bebe koje pripadaju migrantskoj populaciji.
U Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću do sada je rođeno troje djece čiji su roditelji izbjeglice i imigranti s trenutnim prebivalištem u gradu na Uni.

Prva beba, djevojčica, rođena je 6. jula i porijeklom je iz Sirije. Početkom ovog mjeseca, tačnije 3. augusta, rođena je djevojčica čiji su roditelji porijeklom iz Iraka, dok je posljednja beba, dječak, rođen 6. augusta i porijeklom je također iz Iraka.

“Tokom boravka u našoj ustanovi majci i djetetu se pruža sva potrebna zdravstvena zaštita. Pri dolasku na Odjel za ginekologiju i akušerstvo, majke se educiraju o samom porodu te pripremaju za isti, a nakon poroda pruža im se edukacija o dojenju i brizi novorođenčeta”, istakli su za Klix u bolnici.

Nakon izlaska iz bolnice, kako nam je potvrđeno, međunarodne organizacije kao što su MSF, DRC, UNHCR, IOM i druge, preuzimaju brigu o novorođenčadi te im njihovi mobilni timovi ljekara pružaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Za razliku od novorođenčadi i njihovih roditelja koji se nalaze u poprilično teškoj situaciji, postoji kategorija koja je čak i ugroženija.

“Mi trenutno pregovaramo sa međunarodnim organizacijama, posebno UNICEF-om, za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, a takve djece ima blizu 65, kao i za najmlađu djecu. Suštinsko pitanje je ko će o njima preuzeti brigu. Nama je obećano da će to biti brzo riješeno, no iskustva nam govore da je potrebno više mjeseci za adekvatnu reakciju”, kazao je za Klix.ba Hazim Kapić, ministar zdravstva USK.

Većina ove djece smještena je u hotelu Sedra u Cazinu, gdje se nalazi blizu 130 migrantskih porodica. Kapić ističe da je od prvog momenta sugerisao da se prema migrantskoj populaciji treba odnositi humano i voditi računa o njihovom zdravstvenom stanju.

“Mi smo u početku morali brinuti o tim ljudima, kako zbog njih, tako i zbog nas samih jer nismo smjeli dozvoliti da se pojavi bilo kakva šira epidemija koja bi ugrozila domaće stanovništvo. Praktično od početka 2018. godine, migranti su počeli pristizati u Dom zdravlja u Velikoj Kladuši i mi smo vrlo brzo uputili naredbu prema domovima zdravlja u Velikoj Kladuši, Cazinu u Bihaću da pripreme timove, tako da smo poprilično spremni dočekali te izazove. S druge strane, imali smo dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama i s njima smo potpisali sporazume o saradnji, tako da međunarodne organizacije pokrivaju troškove tih naših timova”, objasnio je Kapić.

U Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” kažu da migranti često dolaze u kantonalnu bolnicu, skoro svakodnevno.

“Pacijenti migranti tretiraju se u našoj ustanovi jednako kao i ostali pacijenti na način da im se pruža potrebna zdravstvena zaštita. Pacijenti migranti u bolnicu dolaze sa uputnicama domova zdravlja sami ili ih upute međunarodne organizacije”, istakli su u bolnici.

Od 25. aprila do 13. augusta na odjelima i ambulantama Kantonalne bolnice u Bihaću evidentirano je ukupno 190 migranata i to 23 ležećih i 167 ambulantnih. Radilo se o pacijentima s različitim vrstama povreda, zatim ovisnicima o narkoticima, hroničnim i psihijatrijskim bolesnicima, i drugo.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK, od januara do 5. augusta Uprava policije registrovala je 5.502 migranta na području ovog kantona, od čega 4.163 u Bihaću. Prema procjenama policije, između 3.300 i 3.600 migranata trenutno boravi u ovom gradu. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je jučer, pak, da se u cijeloj BiH u ovom trenutku može govoriti o prisustvu od dvije do tri hiljade migranata.

 

 

 

Visoko.co.ba/Klix.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE