Naslovnica Preporuka Teme Umjetnost pre...

Umjetnost preživljavanja u BiH

132
PODIJELI

Opterećena preglomaznom administracijom, kreditima i nezaposlenošću, BiH ekonomija je već godinama na izdisaju, a posljedice najbolje osjete njeni građani.

„Imam dvije kreditne kartice. S jedne mi skidaju novac svakog 15., s druge 20. u mjesecu. Srećom, supruga primi svoju plaću pa mi uplati dug na prvu karticu, a kad to banka proknjiži, onda podignem novac s nje da pokrijem dug na drugoj kartici. Kad i to proknjiže, onda i s te kartice ponovo podignem novac i tako se vrtimo…”, kaže za Deutsche Welle Jasmin (41), Mostarac s adresom u Sarajevu. I nastavlja svoju nevjerojatnu priču: „Kad sve to više ne ide, obratimo se mikro-kreditnim organizacijama i dignemo kredit od 1-2 hiljade maraka da malo namirimo te dugove, zakrpamo rupe… i onda opet sve iz početka”.

„Ovako kad gledaš, živimo super”, dodaje Jasminova supruga Mirsada. „Imamo auto, solidno se oblačimo, imamo i TV, čak i stroj za pranje posuđa, ali nemamo stan”. Iako se o primanjima ne govori, Mirsada i Jasmin to ne kriju. Njena plaća je 900, njegova 750 KM, a i jedno i drugo bankama i mikrokreditnim organizacijama duguju po 30.000 KM. „Pa računaj! Živimo super”, zaključuje Mirsada uz smijeh. Novac koji im ostane nakon podmirivanja dugova troše na stanarinu i režije, a za vrtić za sina sredstava više ne ostane.

Nepodnošljiva lakoća zaduživanja

Bosnien und Herzegowina Mirsada und Jasmin (DW/Z. Ljubas)Jasmin i Mirsada – kreativna rješenja

Situacija u kojoj se nalazi ovaj bračni par je situacija u kojoj se nalaze mnogi građani BiH. Kako za Deutsche Welle kaže Svetlana Cenić, ekonomistica i direktorica Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, za najmanje 80 posto građana BiH je nemoguće da budu nezaduženi, „bilo da su u pitanju banke, neki robni kredit ili dug prema fizičkoj osobi”.

„Država daje primjer i ostalima da je normalno živjeti na kredit, pa ako tako radi država, kako onda mogu građani bez duga?! Recimo, na kraju 2016. godine, potraživanja komercijalnih banaka od vlada u BiH (entiteti, kantoni, općine i fondovi) bilo je 2.179.300.000 KM, a na kraju 2005. godine iznosilo je nekih 60-70 milijuna KM”, pojašnjava Cenić i uspoređuje: „Potraživanja od građana iznosila su 8.076.300.000 KM, a 75% ovog iznosa čine nenamjenski krediti, od čega samo 219,7 milijuna KM za poduzetništvo građana. Za kupnju postojećih stambenih objekata 592,5 miliona, a za popravak 63.6 milijuna KM. Ovi iznosi najbolje ilustriraju kakvo je stanje”, kaže Cenić i dodaje: „Zamislite tek da nema silnih uplata iz inozemstva”!

Njemačka kao rješenje

Mirsada i Jasmin nemaju rodbine “vani”, pa ni deviznih doznaka, ali inozemstvo vide kao rješenje. U šali govoreći da ni Donald Trump ne bi mogao pokriti njihove dugove, Jasmin kratko i odlučno kaže da izlaz vidi u Njemačkoj. Mirsada smatra da ni to nije dovoljno daleko od BiH, koju nije napuštala ni tijekom rata. Ali, dodaje, „ovako dalje ne može.”

Njihovo snalaženje s dugovima ne može biti trajno rješenje. „Mikrokreditne organizacije, po meni, ne bi trebale davati pozajmice veće od 5.000 KM. To je ono za brzu intervenciju i onda ni iznos kamate na tako mali iznos nije velik”, smatra Svetlana Cenić. Međutim, dodaje, „mikrokreditne organizacije nikada nikoga nisu razvile, to je zabluda, jer kamata uvelike premašuje neku profitnu stopu kada se kredit koristi za poduzetništvo, a da ne govorim tek ako se troši na neke druge namjene”.

Ni kombiniranje kreditnih kartica, kako kaže, nije više dominanto, budući da je „potraživanje komercijalnih banaka po kartičnom poslovanju 299 miliona KM, a dobiti kreditnu karticu nije više kao nekad. Sada je isto kao dobiti i kredit”.

Hipoteke i dugovi u amanet

Bosnien und Herzegowina Svetlana Cenic (DW/Z. Ljubas)Svetlana Cenić

Kako onda preživjeti u državi u kojoj je, prema službenim statistikama, nezaposleno više od 25 posto stanovništva, premda je taj broj vjerojatno znatno veći, a veliki je i broj zaposlenih koji redovito ne primaju plaću ili primaju minimalac od nešto više od 400 KM? Usporedbe radi, prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosi pet minimalnih plaća, pa ni oni s prosječnom plaćom od nešto više od 850 KM teško mogu normalno “pregurati” mjesec.

Dodatnu frustraciju unosi rasipništvo administracije. Tako su nedavno zastupnici Parlamenta FBiH sami sebi izglasali povećanje dodatka za odvojeni život sa 600 na 800 KM. „Tužno je to. Ljudi ne viđaju svoje obitelji po tri dana, nekad možda i četiri dana. Skidam im kapu”, kaže ironično Jasmin, koji radi u dnevnim i noćnim smjenama često i dužim od 12 sati, pa se njegov obiteljski život svodi na rijetko slobodnu subotu ili nedjelju.

Na pitanje misli li današnji sustav u BiH na čovjeka, Svetlana Cenić odgovara: „Grohotom se smijem”! „Ovaj sustav vidi samo sebe kao čovjeka. Dalje od sebe i svojih, prestaje ljudski rod”. Dočarava to trenutačnom političkom situacijom u zemlji: „Blokadine blokade blokada sa tendencijom totalne paralize. Da ne govorim onu vidljivu i s Marsa – samoproglašeni zaštitnici nacionalnih interesa sve bogatiji, a taj čovjek, kojeg spominjete, sve siromašniji”. Tako su nekada očevi djeci ostavljali imanja, dodaje Cenić, „a sad ostavljaju hipoteke i dugove jer su tu djecu na kredit i othranili”.

Praktična formula za rješenje krize

Reisen 2017 - Touristen mit Koffer (picture-alliance/dpa/I. Wagner)

Premda na ulicama glavnog grada BiH to i nije toliko vidljivo, uz eskalaciju političke krize, ekonomsko stanje u BiH većinu njenih građana baca u očaj, a mnogi izlaz vide u napuštanju zemlje.”Trpimo već godinama. Suprug i ja ne očekujemo nešto veliko vani ali bismo barem svojoj djeci pokušali osigurati normalan i siguran život. Ovdje toga nema”, kaže Sarajka Almira. Dodaje još da su suprug i ona zaposleni, ali da svojoj djeci mogu osigurati tek ono najosnovnije. Umirovljenik Ivan kaže da „mirovinom od 540 KM može podmiriti tek režije i lijekove”, a novac za hranu mu šalje sin iz Hrvatske. „Da nije njega, umro bih od gladi”, kaže za Deutsche Welle.

Formula za normalniji život u BiH, smatra Svetlana Cenić, postoji i „nije čarobna, nego jednostavna – mijenjati nesposobnu vlast”! „Dokle god je ovakve vlasti, tonut ćemo sve dublje i sve ćemo se više zaduživati” upozorava Cenić i zaključuje: „Ponavljam, država daje primjer da je baš cool živjeti na kredit i moljakati okolo novac, a netko će ih vratiti jednog dana. Pri tome će krasti, manipulirati i zloupotrebljavati. Na žalost, prosječan građanin se po tom modelu ponaša a tako i glasa”.

visoko.co.ba/DW

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.