Naslovnica BiH Privreda Većina građan...

Većina građana BiH podržava ekonomski centrizam i ograničenu vladu

Udruženje „Liberalni forum“ od 1. februara do 1. marta 2017. godine provelo je istraživanje nad 1.000 ispitanika, državljana BiH, o njihovim pogledima na najvažnija ekonomska pitanja u bh. društvu. Cilj istraživanja bio je dobiti precizne i sveobuhvatne podatke o odnosu naših građana prema ekonomiji te politikama koje preferiraju u uređenju ekonomskog sistema i rješevanju ekonomskih problema u našoj zemlji.

23
PODIJELI

Autor istraživanja je Danijal Hadžović, izvršni direktor Liberalnog Foruma, a rezultati istraživanja sumirani su u publikaciji čiji se link za preuzimanje nalazi na kraju teksta.

Većina ispitanih građana Bosne i Hercegovine prema prosječnim rezultatima teži nekoj vrsti ekonomskog centrizma između državnog intervencionizma i potpunog prepuštanja svih ekonomskih odnosa tržištu. Većina ispitanika preferira male namete na privredu, što je moguće manje miješanje države u rad privatnog sektora te smanjenje administracije i birokratskih procedura. Čak 88% ispitanika smatra kako su firme i poslodavci u BiH opterećeni previsokim nametima (55% se u potpunosti slaže s ovom konstatacijom, a 33% djelomično), 74% smatra da ekonomija najbolje funkcioniše kada se država što je moguće manje miješa u nju (36% ispitanika se potpuno, a 38% djelomično slaže s ovom konstatacijom), a 82% je stava da je potrebno smanjiti doprinose na rad. Čak 96% ispitanih smatra da u BiH postoji višak nepotrebne administracije/birokratije, 85% smatra da su primanja u javnom sektoru previsoka, dok 87% ispitanih smatra da su u javnom sektoru potrebna velika otpuštanja zaposlenih.

Mišljenja su prilično podijeljena kada je riječ o privatizaciji preostalih kompanija u državnom vlasništvu. Tek 19% ispitanih se potpuno slaže s konstatacijom da je potrebno privatizovati preostale firme u državnom vlasništvu, 37% je djelomično za privatizaciju, 17% se djelomično ne slaže s ovom tvrdnjom, dok je 27% ispitanih oštro protiv privatizacije.

Ipak, kada je riječ o socijalnim politikama, tu pak većina građana pokazuje sklonost ka većoj ulozi države. 75% ispitanika je reklo da bi osobe koje zarađuju mnogo trebale biti oporezovane i po višim poreskim stopama, 92% ispitanika smatra da bi zdravstveno osiguraje moralo biti od države zagarantovano pravo, dok 93% isto smatra za obrazovanje. Ipak, 49% ispitanika također smatra da zdravstveni sistem treba biti postepeno privatizovan (15% u potpunosti podržava, 34% djelomično), a 51% je protiv, no kada je riječ o postepenoj privatizaciji obrazovanja protiv je 67% ispitanika. Ipak, istovremeno 90% ispitanika smatra da oni koji su sposobni da rade, a odbijaju tu mogućnost, ne bi trebali primati socijalnu pomoć od države. Kada je riječ o minimalnoj plati u BiH, čak 91% ispitanih misli da bi ona trebala biti povećana!

U skladu s odgovorima napravljena je pravolinijska osa koja predstavlja podjelu na ekonomsku ljevicu i desnicu, odnosno sklonost državnom intervencionizmu ili slobodnom tržištu, a radi dobijanja što preciznijih i sveobuhvatnijih podataka, ispitanici su također razvrstani prema demografskim karakteristikama koje uključuju spol, starost, entitet, stepen obrazovanja, zaposlenje, nacionalnost, tip naselja; te političkim karateristikama koje uključuju ideološko opredjeljenje, glasanje na posljednjim izborima te namjeru glasanja na sljedećim izborima.

Od podataka na ekonomskoj skali na osnovu demografskih i političkih grupa zanimljivo je istaknuti da su državnom intervencionizmu najskloniji glasači SNSD-a, dok su najveći pobornici ekonomskog liberalizma glasači SDS-a. Nakon SNSD-a najveću sklonost državno rukovođenoj ekonomiji pokazuju glasači SDP-a, dok su glasači SDA, HDZ-a BiH i PDP-a skloniji slobodnom tržištu. Kompromisu između državnog planiranja i slobodnog tržišta najviše su skloni glasači Naše stranke i SBB-a.

Od etničkih grupa u BiH najskloniji slobodnom tržištu su Hrvati, a državnom intervencionizmu Srbi.

Kompletnu publikaciju možete preuzeti OVDJE

vijesti.ba/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.