Svaki dan, Zenen Hajmes Perez (Zenén Jaimes Pérez) odlazi na sud u Mekalenu, pogranično mjesto u Teksasu, gdje razgovara sa roditeljima koji su odvojeni od svoje djece nakon prelaska granice.
Tu je grupa od 60 do 80 migranata, sa lisicama na rukama, koji čekaju da dođu na red i odgovore na pitanja: “Kada su vam djeca oduzeta?”, “Imaju li nekih zdravstvenih problema?”, “Šta ste im rekli, kada ćete ih ponovo vidjeti?” Međutim, kada ih pita: “Kako se osjećate u ovom trenutku?”, kaže da se većina roditelja “raspadne”.
“Ljudi počinju da plaču”, rekao je za HuffPost. “Kažu da se osjećaju kao da nisu živi.”
On je, između ostalih, razgovarao sa majkom koja je odvojena od svog desetogodišnjeg sina, koji ima mentalni invaliditet, kao i sa roditeljima koji govore o samoubistvu ako ponovo ne budu sa svojom djecom. Jedan njegov kolega je nedavno razgovarao sa čovjekom iz Gvatemale, koji je krajem maja posljednji put vidio svog sina koji ima 11 godina, za kojeg kaže da će, pošto je razdvojen od porodice, zasigurno “umrijeti od tuge”.
“Razgovarati s ovim ljudima je zastrašujuće iskustvo. Pokušavamo prikupiti što više informacija od skrhanih, uplakanih roditelja, koji su uzrujani i ne znaju šta se dešava”, kaže Hajmes Perez.
On i ljudi iz Texas Civil Rights Project (TCRP) su intervjuisali više od 300 migranata u nastojanju da ponovo povežu roditelje sa djecom. Njihov rad je neophodan jer je američka vlada priznala da nema konkretnu strategijukojom će osigurati da ove majke i očevi mogu da pronađu svoju djece.
Kako bi otklonio neželjeni učinak svoje nulte stope tolerancije prema ilegalnoj imigraciji, američki predsjednik Donald Tramp je, pod pritiskom javnosti, potpisao uredbu kojom je zaustavljena praksa razdvajanja porodica migranata koje ilegalno pređu južnu granicu SAD, ali je više od 2.342 djece još uvijek odvojeno od svojih roditelja.
Naime, od 19. aprila do kraja maja, 1.995 maloljetnika odvojeno je od 1.940 odraslih – podaci su američkog Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, u koje je agencija AP imala uvid, a taj broj je u međuvremenu porastao. Razdvojeni maljoletnici su razvrstani po starosnoj dobi.
Svijet su prethodnih dana potresli snimci koje je objavio američki portal ProPUBLICA, na kojima su mališani prisilno razdvojeni od roditelja, od kojih su neki, uzrasta od četiri do 10 godina, zatvoreni u prostoru ograđenom žicom i plaču i dozivaju svoje roditelje.
Naknadno je objavljeno i da su ova djeca prisilno dobijala širok spektar psihotropnih lijekova, da se lakše nose sa traumama, a koji utiču na mentalne funkcije, zbog čega je Centar za ljudska prava u Los Anđelesu podnio tužbu protiv države. U tužbi je navedeno da su ta djeca “gotovo sigurno” dobijala droge bez obzira na njihovo stanje i bez saglasnosti roditelja.
Advokatica Džodi Gudvin (Jodi Goodwin) je nedavno razgovarala sa ženom iz Hondurasa, koja je bila smještena u sobi udaljenoj oko 30 metara od mjesta gdje je bilo zatočeno njeno devetogodišnje dijete.
“Mogla je da pogleda kroz prozor i vidi svoju kćerku koja je bila neutješna, a ona nije mogla ni da je utješi, da razgovara s njom. Samo je mogla da je gleda”, ispričala je ona, navodeći da su majke koje su razdvojene od svoje djece potpuno izbezumljene jer ne znaju ni kada će ih ponovo vidjeti, ni kada će neko ponovo razgovarati s njima o tome.
Hajmes Perez kaže da je za njega i njegove kolege u ovom procesu jedan od najpotresnijih trenutaka onaj kad roditelji treba da potpišu izjavu.
“Oni pokušavaju da se potpišu dok su im ruke u lisicama. To je teško učiniti i ako ne plačeš”, zaključuje on.
Roditelji i djeca zajedno borave u prostorijama granične kontrole, a razdvajaju ih kada odrasle vode na obližnji sud gdje se podiže optužnica. Djeca se moraju odvajati od roditelja radi dokumenta imena Flores dogovor, koji brani državi da u zatvor odvodi i djecu migranata. Dok su roditelji na sudu, za djecu kažu da nisu u pratnji odraslih te ih prebacuju u prostorije HHS-a (Health and Services department). Neki se roditelji opet spoje s djecom nakon što budu optuženi zbog ilegalnog prelaska granice.
lolamagazin.com/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.