Visočanka Ajša Ramić u razgovoru za FTV govorila o pravnim problemima u romskoj zajednici

Ekipa Federalne televizije danas je boravila u Visokom gdje je sniman prilog sa Visočankom Ajšom Ramić, diplomiranom pravnicom, uskoro dvostrukim magistrom, romskom aktivisticom i uposlenicom u Udruženju „Vaša prava BiH“ koje se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći.

Prilog će biti emitovan u okviru emisije Federacija plus.

Ramić je upisala dodiplomski studij prava 2012, diplomirala 2016.godine.

“Aktivizmom sam se počela baviti 2013/2014 godine kroz UG“Budi mi prijatelj“ u Visokom, zajedno sa tadašnjom postavom tima radila sam na sličnoj problematici kojom se i danas bavim iako sam tada još uvijek bila student mada, i tada sam nastojala da riješim pravne probleme u romskoj zajednici barem kroz savjet i uputstvo kome se ugrožene kategorije mogu obratiti povodom rješenja njihovih problema. A, problema ima zaista mnogo, bilo je i tada, danas imam osjećaj, ima ih više.

Od početka januara 2018.godine sam uposlenica Udruženja „Vaša prava BiH“ koje se bavi pružanjem besplatne pravne i informativne pomoći određenim kategorijama. Projekat na kojem ja radim je UNHCR-ov projekat koji se sprovodi kroz Udruženje „Vaša prava BiH“, čija je ciljna grupa romska populacija kojoj su potrebni upis u matične knjige i dokumentacija da bi ostvarili građanska prava u Bosni i Hercegovni, gdje se posebna pažnja usmjerava na djecu, žene i starije osobe. Najveća ugroženost Roma pored ostalih problema sa kojima se susreću jeste nedostatak upisa u matične knjige, iako je taj problem skoro riješen i dalje se treba raditi na prevenciji apatridije. Moje kolege su u prethodnim godinama odradli najveći dio posla, tako da je sada ostalo cca.65-70 neupisanih osoba, mada se često na terenu znamo susresti sa ponekim novim slučajem neupisane osobe.

Zbog marginalizacije Romi nisu upoznati sa značajem upisa u matične knjige rođenih, mi se kao kolektiv trudimo da pored primarnog posla koji obavljamo ljude u romskim zajednicama educiramo o važnosti upisa u matične knjige rođenih, posjedovanja identifikacionih dokumenata itd.

U slopu Projekta na kojem radim, moje kolege su prošle godine u mjesecu oktobru podnijeli Inicijativu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knigama i Zakona o zmjenama i dopunama zakona i ličnom imenu, koji su „problematični“ zakoni i kolege su Inicijativom nastojale doći do promjena koje bi olakšale upis u matične knjige rođenih.

Posao kojim se bavim zahtjeva i terenske posjete pored svakodnevnog posla u kancelarij i divno je imati mogućnost pomagati ljudima ali, istovremeno je i žalosno vidjeti da je posjedovati ličnu kartu luksuz, da određene kategorije ljudi nisu ni svjesne da moraju posjedovati ličnu kartu a, to je problem cjelokupnog sistema, ne samo određenih institucija jer su svi zajedno dužni radit na problemima ugroženih kategorija ljudi koji zaista nemaju mogućnost sami doći do svojih prava.”