Vjerujete li da vam najbolje zapravo želi vaš najzlobniji prijatelj?

Ispostavilo se da ovakvi ljudi nisu uvijek zlobni i neobzirni. Vjerovali ili ne, oni vam žele najbolje.

Svi znamo da ponekad stvari ne funkcionišu ukoliko smo previše dobri. Na primjer, znaćete da je ovo istina ukoliko ste ikada skrenuli pažnju prijatelju na to da neće dobro proći na intervjuu za posao ako se ne potrude i investira u formalniju odjeću. Iako možda taj prijatelj nije cijenio vašu brutalnu iskrenost, imali ste njegov najbolji interes na umu. Da li će oni prihvatiti savjet je posebna priča, ali ljudi imaju urođenu želju da pomognu drugima čak i ako rizikuju da ih povrijede u tom procesu.

Naučnici Plymouth univerziteta sproveli su lukav eksperiment da bi razumjeli kako i zašto ljudi pokušavaju da promijene emocije ljudi oko sebe te zašto nekada izaberu da učine da se drugi osjećaju gore, a ne bolje. Oni su regrutovali 140 učesnika i rekli im da će učestvovati u eksperimentu u čijem je fokusu kompjuterska igra. Rekli su im da će igrati protiv nekoga nešto kasnije tokom eksperimenta, ali je to bio trik. Pola ispitanika je ohrabreno da ostanu emocionalno nepovezani sa ovim nepostojećim igračem, dok je druga polovina dobila instrukcije da ga zamisle kao osobu sa osjećanjima. Nepostojeći igrač je dobio ime “Igrač A”.

Da bi se činilo da je “Igrač A” stvaran, ispitanici su dobili da pročitaju poruku koju je on navodno napisao. Poruka je sadržala neke informacije o njegovom životu, uključujući i činjenicu da je nedavno raskinuo romantičnu vezu. Svrha ove poruke je bila da navede ispitanike da se stave u položaj “Igrača A” i da osjete empatiju prema njemu.

Nakon toga, učesnici su počeli da igraju igru.

Pola ih je igralo igru sa vatrenim oružjem “Soldier Of Fortune” u kojima se igrači sukobljavaju sa neprijateljima i ubijaju ih. Ostatak igrača je igralo igru “Escape Dead Island” u kojoj trebaju bježati od zombija. Dakle, pola igrača je igralo igru baziranu na konfrontaciji, a pola baziranu na izbjegavanju.

Nakon toga, ispitanici su dobili zadatak da slušaju muziku i čitaju neke opise igrica. Muzika i opisi su varirali u raspoloženju koje kreiraju. Neki su dizajnirani da izazovu osjećanje ljutnje, a neki su uključeni jer izazivaju osjećaj straha i užasa. Istaživači su potom tražili od učesnika da odaberu muzički klip ili opis igre za koje bi željeli da ih čuje i pročita “Igrač A” prije nego što uzme da igra igru koju su oni igrali. Drugim riječima, od njih je traženo da odaberu muziku i opis koji se najbolje uklapaju u igru u pitanju. Osim toga, popunili su i upitnik kojim su se izjasnili da li žele da “Igrač A” osjeća ljutnju, strah ili da ostane neutralan.

Najvažnije otkriće je bilo da su ispitanici koji su ohrabreni da osjećaju empatiju prema “Igraču A”, u većini slučajeva izabrali muziku i opis igre za koje su smatrali da će pomoći “Igraču A” da pobijedi u igri. Učesnici koju su igrali konfrontacijske igre su odabrali muziku za koju su smatrali da će naljutiti “Igrača A”, dok su oni koji su igrali igru izbjegavanja odabrali muziku koja izaziva strah. Drugim riječima, odabrali su muziku koja bi na neki način izazvala da se “Igrač A” osjeća loše na neki način, zato što su smatrali da će mu to pomoći da pobijedi.

Šta ovo istraživanje znači?

Suštinski, ukoliko neko pokušava da vas uplaši vjerovatno to radi sa razlogom. Kao i ispitanici ovog eksperimenta, možda i vaš prijatelj pokušava da vas preplaši da biste učili za test jer smatra da je strah dobra motivacija koja će vas natjerati da uložite više truda koji je potreban za višu ocjenu.

Naravno, neki ljudi će ovo koristiti kao opravdanje svojih postupaka, ali to je slučaj kod nasilnih ličnosti. Ukoliko nekoga ne poznajete dobro, najbolje je da im se zahvalite na savjetu i odlučite samostalno. Međutim, ukoliko ste svjesni da vas neko istinski poštuje i brine se za vas, možda je vrijeme da prihvatite njihovu perspektivu kao tačno ono što trebate.

Ovakvu vrstu ljubavi je možda teže prihvatiti, ali ne dozvolite da ponos stane na put između vas i dobrog savjeta.

lolamagazin.com/visoko.ba