Ljudi koji mnogo vježbaju imaju manje izglede za srčani ili moždani udar od neaktivnih osoba čak i kad imaju genetsku predispoziciju za srčane bolesti, pokazalo je britansko istraživanje.
Osobe s jačim stiskom ruke, više tjelesnih aktivnosti i boljom kardiovaskularnom formom imaju manji rizik od srčanih bolesti čak i u slučajevima kad su u porodici zabilježeni slučajevi srčanih i moždanih udara, pokazalo je istraživanje.
“Čak i kad imate veći genetski rizik, možete vježbanjem poboljšati svoje izglede za zadržavanje dobrog kardiovaskularnog zdravlja”, kaže voditelj istraživanja Erik Ingelsson, naučnik s medicinskog univerziteta Stanford u Kaliforniji.
Primjerice među osobama s umjerenim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti, obuhvaćenima istraživanjem, pojedinci s najsnažnijim stiskom ruke imali su 36 posto manje izglede razviti koronarnu srčanu bolest i imali su 46 posto niže izglede razvoja atrijske fibrilacije u odnosu na ljude s najslabijim stiskom ruke, navodi se u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Circulation.
A među osobama s visokim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti oni koji su bili u najboljoj kardiovaskularnoj formi imali su 49 posto niži rizik koronarne bolesti srca u usporedbi s onima koji su bili najmanje u formi.
Oni su također imali 60 posto manji rizik od atrijske fibrilacije, čestog poremećaja srčanog ritma koji izlaže ljude riziku moždanog udara.
Nijedan sudionik na početku istraživanja nije imao srčanu bolest i bili su u dobi od 40 do 69 godina, a polovica je ostala u istraživanju i duže od šest godina.
Tokom istraživanja zabilježeno je 20.914 slučajeva srčanih bolesti, moždanih udara, atrijske fibrilacije i srčanog zastoja.
Naučnici su uz pomoć upitnika o tjelesnoj aktivnosti procjenjivali koliko ispitanici vježbaju a uz pomoć pokretnih traka procjenjivali su stvarnu kardiovaskularnu formu svakog ispitanika, dok su spravama mjerili jakost stiska ruke. Prikupili su i podatke o bolestima u porodici.
Pokazalo se da je vježbanje povezano s manjim rizikom od pojave srčanih bolesti i nakon što su naučnici uzeli u obzir druge faktore koji utječu poput dobi, spola, etničke pripadnosti, društveno-ekonomskog statusa, dijabetesa, pušenja, krvnog pritiska, pretilosti i korištenja lijekova za smanjivanje holesterola.
radiosarajevo.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.