Za Bosnu i Hercegovinu najbolje je rješenje konsocijacija i federalizacija

Na ovom skupu koji su u Napretkovom kulturnom centru organizirali Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatska paneuropska unija i Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, govorili su pored autora, zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić i predsjednik Napretka mons. prof. dr. Franjo Topić, dok je moderator bio Vanja Gavran, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine.

„Prof. Lasić uhvatio se složene tematike da objasni institucionalnost funkcioniranja Europske unije i logiku njezinog nastajanja. On o tome ne piše hladno profesorski već sa stavom. No, isto tako piše jasno o Bosni i Hercegovini“, kazao je Picula i dodao da je BiH kao država preuzela vrlo malo vrlina koje ima neka multilateralna zemlja, ali je preuzela sve mane.

„EU je najznačajniji politički projekt u europskoj povijesti i o logici plemenitih ideja treba hrabro govoriti. Ne smije se zaboraviti da je EU 2012. s pravom dobila Nobelovu nagradu za mir, jer je EU projekt mira. Ona je ispunila svoja očekivanja, ali model sada trpi ozbiljna ograničenja i oštećenja. Na sceni više nisu euroskeptici već eurofobični političari koji ovaj projekt ozbiljno dovode u pitanje. Mislim da će se Europska unija testirati na samoj Bosni i Hercegovini gdje jačaju disolucijski, a ne integracijski čimbenici.“, rekao je Picula.

Akademik Ježić predstavio je samu strukturu Lasićeve knjige, ali je govorio i o potrebi ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini.

„Potrebno je razvijati duh multinacionalne zajednice, koji je ugrožen. Mora se razvijati demokracija koja poštiva i individualna, ljudska prava, ali i kolektivna, o čemu govori i sam Lasić u ovoj knjizi.

Lasić smatra da je potreban ustavni preustroj, ali je u tom procesu bitna snažna medijacija Europske unije. Za Bosnu i Hercegovinu nije rješenje ono što nudi Rusija i Turska, već samo ono što nudi Europska unija“, naglasio je Ježić.

Osvrnuo se i na aktualno stanje u Europskoj uniji kazavši da građani EU-a više nisu zainteresirani za mir i ljudska prava, za demokratske vrednote. „Postoje razlozi zašto se neki građani priključuju populističkim i nacionalističkim opcijama u Europi. Te opcije govore o temama o kojima trebaju govoriti tradicionalne politike, a to su teme socijalne pravde i politike.“, riječi su akamedika.

„Lasić je aktivni sudionik naše društvene scene i vrlo je stručan jer analitčki i precizno govori o stanju u našoj zemlji“, kazao je Topić.
„Bosna i Hercegovina je komplicirana, u njoj se susreću tri svijeta, ali zbog toga je i važna. Svima je jasno da ovakvo uređenje nije pravedno i treba tražiti druga rješenja. I ona, kao i sama Europska unija, ima mana. Ali na zemlji nema Raja i ne treba kukati već djelovati da se situacija promjeni. Meni često kažu da sam nerealni optimist, ali im uzvaraćam uvijek onom istinom da niti jedan pesimist nije ništa ozbiljno napravio“, zaključio je Topić.

Sam autor je kazao da njemu ne preosta ništa drugo nego da pišući i govoreći razotrkiva laži u vremenu „fake“ informacija.

„Jugoslavija se raspala jer nije uspjela upravljati različitostima. To prijeti i Bosni i Hercegovini ali i Europskoj uniji, koja bi trebala biti najjača civilna sila u svijetu. U vrijeme nasilja teško se opredijeliti za politiku nenasilja. Europska unije će preživjeti sigurno, ali u kakvom obliku to se još ne zna. A za samu Bosnu i Hercegovinu najbolje je rješenje konsocijacija i federalizacija, a to ne zači razbijanje zemlje, već upravljanje resursima. Zamisite, ima oni koji su protiv federalizacije, a jedan dio zemlje se zove Federacija. U Bosni i Hercegovini nema osnova demokracije, putujemo u milete u 19. stoljeće, a ti isti nas tobože vode u Europsku uniju. I večeras kažem da nema „kalajisanja“ u BiH i ona može opstati samo kao zajednica konstitutinih naroda i manjina“, rekao je Lasić dajući opasku da su za BiH opasne i desne nacionalističke opcije, ali i lažna dogmatska lijevica.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je i rasprava i pitanja iz publike. Komentirajući ih, Picula je kazao da je Dayton u Bosni i Hercegovini stvorio klasu ljudi koji u zadnjih 25 godina žive odlično i u tome je veliki problem.

„Ja sada muku mučim da se iz rezolucije Europskog parlamenta o napretku Bosne i Hercegovine ne izbaci formulacija konstitutivni narodi i da ostanu samo građani, a što zamislite traži dio mojih socijal-demokrata i zeleni u Parlamentu. Borba je to i trajat će kao i rasprava o preuređenju Bosni i Heercegovine.“, kazao je Picula na koncu programa.

vijesti.ba/visoko.ba