Za sankcije bh. političarima u EU potrebna tzv. “Kvalificirana većina”

Treba podsjetiti i da je EU nedavno produžila odluku o mogućnosti sankcioniranja bh. političara koji kreše Dejtonski sporazum.

Na koji način EU može odrediti sankcije, koliko država članica čini tzv. Kvalificiranu većinu, i kako se ovakva odluka uopće donosi za Vijesti.ba je pojasnio Denis Čarkadžić. Njegov komentar prenosimo u nastavku:

– Od momenta uvođenja sankcija predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku od strane Sjedinjenih Američkih Država januara 2017. godine, javnost u Bosni i Hercegovini špekuliše o mogućnosti da Evropska unija također povuče sličan potez kada je Dodik u pitanju. Kolika je vjerovatnoća da će se to desiti, posebna je tema. Ono što je zanimljivo, je da komentatori, analitičari, ali i zvaničnici političkih stranaka u našoj zemlji, a koji se bave tom vrstom procjena, u pravilu nisu upoznati sa načinom na koji EU donosi takve odluke, te u javnost iznose pogrešne tvrdnje kada je način uvođenja sankcijama od strane briselske administracije u pitanju.

Tako jedni tvrde da “zemlje članice EU o sankcijama odlučuju prostom većinom”, drugi da je za takvu vrstu odluke “potreban konsenzus svih članica”, a treći “da bi trebale uslijediti sankcije barem dijela zemalja EU”.

Odgovor na ovu “nedoumicu” svim zainteresovanim za ovu tematiku u Bosni i Hercegovini stoji pri ruci, i to u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije, u njegovoj Glavi IV, pod nazivom Restriktivne mjere, gdje se u članku 215., stavovima 1. i 2. kaže:

1. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji predviđa prekid, odnosno djelomično ili potpuno smanjenje, gospodarskih i finansijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom na zajednički prijedlog Visokoga predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donosi potrebne mjere. O tome obavještava Europski parlament.

2. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji tako predviđa, Vijeće može donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata”.

Dakle, obzirom da se protiv i fizičkih osoba, kako kaže stav 2., odluke donose u skladu sa procedurom iz stava 1., za odluku o sankcijama, potrebna je kvalificirana većina unutar Vijeća Evropske unije.

Šta znači, u ovom konkretnom slučaju, kvalificirana većina kojom EU donosi odluku o uvođenju sankcija?

Novim pravilom uvedenim 01.11.2014. godine, prilikom glasanja Vijeća EU o prijedlogu Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina postignuta je ako su ispunjena 2 uslova. Prvi je da 55% država članica glasa “za”, a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Odluka se može blokirati ukoliko postoji tzv. “blokirajuća manjina” koja mora uključivati najmanje 4 člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU-a.

Jako je puno pitanja na koja bi javnost u našoj zemlji željela da ima konkretan odgovor, ali objektivno, iz naše perspektive, na takva pitanja nije moguće sa sigurnošću odgovoriti. Bez sumnje, jedno od tih pitanja je da li će Brisel aktivirati svoj restriktivne mjere kada su pojedini politički zvaničnici u Bosni i Hercegovini u pitanju. Međutim, najmanje što javnost očekuje od strane onih koji se u javnom prostoru u našoj zemlji bave ovim pitanjima, je da budu upućeni u njihov tehnički dio lako dostupan na zvaničnim web stranicama Evropske unije.

vijesti.ba/visoko.ba