Naslovnica Lokalne Teme Za Visoko.co....

Za Visoko.co.ba piše dr.Zijad Handžić: Anksioznost

666
PODIJELI

Anksioznost je osjećaj tjeskobe, napetosti, a nastaje kao posljedica stresnih situacija što rezultira poremećajima na fizičkom nivou: drhtanjem, strahom da će se nešto neprijatno dogoditi, preznojavanjem, ubrzanim disanjem i ubzanim lupanjem srca. Ne moraju biti zastupljene sve ove senzacije. Koje od njih će bolesnik osjetiti zavisi od vrste i intenziteta stresa. Pod pojmom stres podrazumjeva se skup reakcija organizma na mentalnom, emocionalnom i fizičkom nivou, a poremećaj nastaje kao posljedica djelovanja štetih faktora tj. životnih nedaća kojima je izložen svaki pojedinac u određenim periodima života. Postoji trenutni i dugotrajni stres. Kod trenutnog stresa nadbubrežna žlijezda luči hormone adrenalin (epinefrin) i noradrenalin (norepinefrin) koji pripremaju tijelo na izazov koji mu je nametnut pa dolazi do ubrzane cirkulacije, povećanog krvnog pritiska, povećane aktivnosti mišića tijela što omogućava brzo uspostavljanje ravnoteže poslije prestanka stresne situacije. Kod dugotrajnog stresa organizam nije sposoban da uspostavi ravnotežu i dolazi do lučenja kortikosteroidnih hormona, a naročito kortizola što za posljedicu ima pad imunog sistema, emocionalne tegobe, oslabljen mentalni rad kao i oboljenja raznih organa u tijelu. Jedna  od najneprijatnijih posljedica stresa  je strah koji parališe normalno funkcionisanje čovjeka. Strahovi mogu da budu izazvani objektivnim okolnostima, a mogu biti i iracionalni. Najčešći strahovi su od: bolesti, smrti, neuspjeha, nesreće, siromaštva, životinja, socijalnog statusa, nevremena, preduzimanja bilo čega, vožnje prevoznim sredstvima, zatvorenog i otvorenog prostora, nesvjestice itd. I realni i iracionalni strahovi ispoljavaju se na isti način, tj. javljaju se iste pojave na fizičkom nivou. Realne strahove je na određene načine moguće amortizovati jer se mogu izbjeći situacije koje prouzrokoju strah, dok iracionalne strahove ne možemo preduhitriti jer kod njih realna opasnost i ne postoji, pa samim tim strahovi su stalno prisutni. Razlikujemo više vrsta anksioznih poremećaja: panični poremećaj, generalizovani anksiozni poremećaj, agorofobiju, socijalnu fobiju, jednostavnu fobiju i opsesivno-kompulsivni poremećaj.

PANIČNI POREMEĆAJ karakterišu iznenadni napadi straha koji kratko traju, ali intenzitet straha je, pri tome, jako visok pošto je praćen fizičkim tegobama u vidu ubrazog rada srca, ‘preskakanja’ srca, poremećajem disanja koji za posljedicu ima nedovoljan unos kisika u datom momentu što rezultira osjećajem nestabilnosti, trnjenja tijela i strepnjom. Strepnja je stalno prisutna čak i u pauzi između dva napada što dodatno iscrpljuje organizam.

GENERALIZOVANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ se manifestuje strepnjom u najobičnijim životnim situacijama kada osoba strahuje da će se nešto desiti njima ili njihovim bližnjima. Ove strepnje su prisutne skoro cijelog dana i onemogućavaju normalno funkcionisanje, iscrpljuju organizam a mogu uzrokovati i depresiju.

AGORAFOBIJA se javlja kao posljedica neke traume ili ranije učestalih paničnih javljanja. Tu je dominantan strah od otvorenih prostora pa se zato izbjegavaju izlasci iz kuće, jer postoji strah da će se u otvrenom prostoru doživjeti infarkt ili pasti i slomiti neka kost. Naročito se javlja strah od prelaska preko mostova, vožnje gradskim prevozom, gužvi na pijacama i u supermarketima.

SOCIJALNU FOBIJU karakteriše strah da će biti negativno procijenjeni, da će doživjeti blokadu na ispitima u školi ili na fakultetu, drhtanje ruku, crvenjenje pri komunikacijama sa drugima. To su uglavnom sramežljivi ljudi bez samopouzdanja tako da izbjegavaju druženja smatrajući da nisu dovoljno obrazovani da bi se upuštali u dijalog sa drugima.

JEDNOSTAVNA FOBIJA je strah od određenih situacija ili objekata: visine, pasa, injekcija, krvi, oluje, grmljavine, vožnje avionom i liftom.

OPSESIVNO-KOMPULSIVNI POREMEĆAJ je najteži anksiozni poremećaj. Oboljela osoba stalno strahuje da će neki njen pogrešan potez izazvati strašne posljedice. Ako npr. priprema neko jelo plaši se da će neopranim rukama prenijeti bakterije u jelo i tako zaraziti cijelu porodicu, pa će stalno prati ruke ne dodirujući ništa gdje pretpostavlja da bi mogli biti izvori zaraze.

HOMEOPATIJA je jedna od vrlo moćnih metoda liječenja anksioznosti jer za svaku vrstu straha postoje specifični lijekovi koji dovode do otkljanjanja anksioznosti. Može se kombinovati sa drugim metodama liječenja anksioznosti bez ikakvih kontraindikacija i nuspojava. Jako dobar učinak ima i liječenje ljekovitim biljkama, tj. fitoterapija. FITOTERAPIJA je u cijelom svijetu najrašireniji vid liječenja, a u našim krajevima ima vjekovnu tradiciju. Može se davati u vidu čajeva, tinktura (ekstrakta ljekovitih biljaka), sirupa, tableta i kapsula. U kojem god obliku od ovih oblika se uzimala učinak je isti. Najvažnije je odabrati najefikasniju kombinaciju biljaka i znati njihovu procentualnu zastupljenost. Jako je efikasna u kombinaciji sa homeopatskim lijekovima jer obje metode liječenja imaju sinergično dejstvo tj. uzajamno se podupiru i omogućavaju brže i efikasnije liječenje. Ukoliko se primjenjuje samo fitoterapija na rezultate liječenja treba se duže čekati u odnosu na homeopatiju. Osim nevedeni postoje i druge metode liječenja ove bolesti. Jedna od najefikasnijih je KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA metoda (KBT). Nju sprovode psiholozi specijalizirani za ovaj oblik liječenja. Terapija traje 10-16 mjeseci jedanput sedmično u trajanju od 60 minuta. Zasniva se na naučno dokazanom postupku da na osjećanja i ponašanje čovjeka presudnu ulogu imaju misli, a ne spoljni uticaji (događaji, situacije, ljudi). Svaki pojedinac može da promjeni način na koji misli, a samim time će i njegova osjećanja i način djelovanja biti bolji. Ovom metodom liječe se anksioznost i napadi panike, fobije, depresije, osjećaj bijesa, problemi sa drogom i alkoholom, psihoze, teškoće u učenju i koncentraciji, bipolarni poremećaj i drugi problemi. AUTOGENI TRENING je, također, uspješna metoda u liječenju anksioznosti. Ovu metodu je prvi razvio njemački psihijatar Schultz tridesetih godina prošlog vijeka i ona se kao takva primjenjuje  i danas. Sprovodi se tako da se u sjedećem ili ležećem položaju snagom volje opuste svi mišići i organi u tijelu čime se postiže potpuna relaksacija, a ujedno i autohipnoza. U tom stanju autohipnoze formuliše se neka afimativna misao koja kasnije ostvaruje  svoj zacrtani zadatak i cilj. Npr. ponavljamo 20-ak puta misao „Ne osjećam umor ni pospanost, učim s voljom i zadovoljstvom.“ Kod anksioznosti se mogu uzimati i lijekovi ANKSIOLITICI, ali oni imaju mnogo nuspojava, stvaraju ovisnost a dužom upotrebom mora se povećavati njihova doza jer se skraćuje vrijeme djelovanja. Njihova zloupotreba je dovela do toga da se sada ne nalaze u slobodnoj prodaji već se mogu dobiti isključivo na ljekarski recept.

Dr. Zijad Handžić završio je 2001. godine studij klasične homeopatije pri ‘The London International Collage of Homeopathy’, a 2004. godine postdiplomski studij klasične homeopatije pri ‘Homeopaths without Borders Netherlands’. Od 2001. godine uspješno se bavi liječenjem oboljelih pomoću homeopatije.

mob: 062 564 053 e-mail: zijad.handzic@gmail.com

 

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.