Obavijest o okončanju djelatnosti poznatog studija u prometnom dijelu grada na društvenim mrežama objavio je Tarik Jažić iz Starog Grada, mladić čiji je hobi izučavanje historije Sarajeva i njeno prezentiranje putem društvenih mreža i vlastitog bloga.
“Odlučio sam tu informaciju podijeliti i na društvenim mrežama da vidim reakcije svojih prijatelja i sugrađana i svi su se složili o jednom, a to je da građani Sarajeva sve manje imaju sluha za očuvanjem starih zanata. Veoma sam tužan što se višedecenijske tradicije zanatskih porodica gase i što su stari zanati na Baščaršiji dovedeni u situaciju da iščezavaju”, rekao nam je Jažić.
Bitno je pronaći adekvatno tržište
Istakao je da digitalizacija u znatnoj mjeri utječe na proces izumiranja analogne fotografije, ali da to ne smije biti argument da ovaj zanat postaje suvišan. Dodao je da je analogna fotografija još veoma priznata kao umjetnost i vrijedna profesija svuda u svijetu, te da potreba za njom postoji, ali da je potrebno pronaći tržište.
“Zanatstvo danas ne trebamo posmatrati kao sistem poslovanja ili biznis, već kao sistem promocije najvrednijeg kulturno-umjetničkog stvaralaštva kojeg posjedujemo i po čemu smo poznati i priznati u Evropi i šire. Također pitanje očuvanja zanata, među koje se ubraja i analogna fotografija, nije problem samo jednog nivoa vlasti, već to mora biti dosta sistematičnije uređeno i podržano. Nažalost, zanatlije su danas prepuštene sami sebi i sa sve manjim žarom se bore za očuvanje onoga što je višestoljetna tradicija”, pojasnio je Jažić.
Kada je riječ o izradi fotografija, nije bolja situacija ni u Tuzli. Iz Foto studija Žunić su nam rekli kako analogna fotografija nikada neće izumrijeti jer će uvijek biti pojedinaca koji će to njegovati, međutim, opstanak ljudi koji zarađuju od ovoga postao je upitan.
Jedan od razloga je što su ljudi izgubili naviku da izrađuju fotografije, te im one stoje pohranjene na mobitelima, kompjuterima, društvenim mrežama, ali ih zbog toga lako i gube. Drugi razlog je što se pri izradi ličnih dokumenata fotografisanje vrši u MUP-ovima.
“Poznato je da to nije praksa nigdje u svijetu, ali zato jeste u našoj državi. Zbog toga su mnoge radnje koje su se nalazile u blizini našeg fotostudija zatvorene, njih pet, jer su opstajale upravo zahvaljujući fotografisanju za dokumente”, istakli su iz Foto studija Žunić.
Naveli su i to da su ljudi pojavom digitalizacije i različitih tehnoloških uređaja drugačije percipiraju izradu fotografije, ali i bavljenje njom. Naglasili su kako je lakše bilo raditi kada se ona izrađivala sa filmova, jer su ljudi to više cijenili, a danas svi žele da budu fotografi, pa kupuju i skupe fotoaparate i ne znaju ih koristiti jer, kako su rekli, nije bitna cijena, bitno je znanje.
Izgubljene navike
U skladu sa vremenom i kako bi na neki način poboljšali poslovanje, na svojoj internet stranici uveli su opciju za internet printanje koje je znatno jeftinije, međutim, dodali su da nije razlog cijena, već su ljudi izgubili naviku da izrađuju fotografije.
“Fotografije ne izrađuju ljudi koji imaju novac, već oni koji žele da sačuvaju određene uspomene. Danas su ljudi lijeni, generalno nisu motivirani, pa im i čekanje od nekoliko minuta u fotostudiju predstavlja problem. I isto tako imaju na hiljade fotografija na računaru, ali glavni izgovor im je da nemaju vremena da odaberu fotografije koje žele izraditi”, kazali su iz Foto studija Žunić.
Iz Foto Zooma u Sarajevu su također primijetili drugačiji pristup izradi fotografije, jer se sve više ljudi odlučuje za printanje. Riječ je o fotoknjigama na kojima su isprintane fotografije te ne liči na klasični fotoalbum. Ipak, kažu da ih je malo ohrabrilo to što se posljednjih godinu sve više mladih odlučuje izrađivati fotografije, iako ne u klasičnom smislu, ali se situacija ipak promijenila nabolje nakon deset godina stagnacije.
“Iako to nije u ogromnoj mjeri povećano, može reći da je u odnosu na prethodne godine napravljen pomak. Moguće je da je razlog tome nesigurnost novijih uređaja kada je riječ o čuvanju fotografija, s obzirom da se one veoma lako izbrišu ukoliko ih niste trajno pohranili. A opet moguće je da postoje i oni pojedinci koji su se zaželjeli da u rukama drže izrađenu fotografiju”, rekli su nam iz Foto Zooma.
Za kraj su naveli kako će vjeruju da će ovaj zanat opstati uprkos poteškoćama jer svaki medij ima svoju publiku. Uporedili su to sa opstankom novina uprkos pojavi digitalnih medija.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.