Kako je kazao, ovo pravilo datira iz doba Rimljana.
“Većina ljudi su dešnjaci, a lijevom rukom su obično vodili konja pa im je desna trebala za borbu”, istakao je. “U to vrijeme vojske su marširale s lijeve strane, a ta konvencija je ostala iz tog perioda”.
Autor Giles Chapman kaže da je britanski Zakon o cestama iz 1835. godine utvrdio da se u toj zemlji i njenim kolonijama vozi s lijeve strane.
“Pravilo je izvezeno naprimjer i u Japan, gdje su britanski inžinjeri radili na željeznicama pa tamo imaju sličan zakon za cestovna vozila”, naveo je. Pored Japana, mnoge zemlje na koje je London imao veliki historijski utjecaj (države južne Afrike, Australija, Indija…) također su prihvatile režim vožnje s lijeve strane ceste.
Ipak, u većem broju zemalja vozi se s desne strane, a taj običaj porijeklo vuče iz perioda kada su volovi vukli kočije.
Krajem 1700-ih godina broj zaprežnih kola koja vuku dva grla počeo je da raste. U takvim kolima kočijaš je sjedio sa lijeve strane, kako bi lakše kontrolisao bič desnom rukom. Zato je desna strana optimalna strana ceste prilikom mimoilaženja zaprežnih kola, jer se smanjuje rizik od sudara zbog lakšeg sticanja osjećaja daljine.
Plan britanske vlade da država pređe u režim vožnje s desne strane ceste predložen je 1969. godine, ali je ubrzo odbačen zbog previsoke cijene tranzicije – oko 4 milijarde današnjih funti.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.