Prema tradiciju za koju se ne zna koliko je duga niti ko je uspostavio, žene bi sačekale da jedu djeca i muškarci a potom bi one jele ono što ostane od hrane. Posljedica toga je bila pothranjenost većeg broja žena.
Nevladine organizacije pokrenule su kampanje i apelovale na zajednicu da žene jedu sa svojom porodicom. Nakon nekoliko godina i to se dogodilo i rezultati su ohrabrujući.
“Kada sam bila dijete, moja majka, baka, tetke i rođakova supruga su kuhale i servirale, ali su posljednje jele- Čak su i krave prije ljudi jele. Moj djed nikada nije jeo prije nego bi se nahranila krava”, rekla je novinarka BBC-a Geeta Pandey koja živi i radi u New Delhiju.
Ako bi se muškarci zadržali zbog posla, žene bi i tada morale čekati bez obzira koliko gladne bile. U nekim dijelovima zemlje žene su morale jesti iz tanjira i pribora koji su koristili njihovi muževi. Tradicija se zadržala u ruralnim dijelovima, dok je u gradskim poprilično izumrla kod obrazovanih i modernijih porodica.
“Ova tradicija daje prioritet potrebama muškarca i kada žene sjednu nemaju dovoljno hrane. Muškarci su uvijek govorili da oni idu na posao, a djeca u školu, te da zbog toga trebaju jesti prvi. Napravili smo tanjire kako bi im demonstrirali kako izgleda tanjir muškarca kako ima malo hrane na ženinom tanjiru jer oni sve pojedu”, rekla je Rohit Samariya, menadžerica projekta Rajasthan Nutrition Project.
Kada su pokrenuli ovu kampanju imali su mnogo problema jer su ljudi imali odbojnost. Muškarcima je najteže bilo zamisliti da njihove snahe sjede s njima za stolom.
“Uvijek sam kuhala, ali kada bi došao red na mene da jedem bilo bi vrlo malo hrane. Muškarci bi pojeli svo povrće tako da sam se trebala zadovoljiti hljebom i soli. sada svi dobijamo istu hranu”, kazala je Karma koja je snaha u porodici Damor.
Prvi zajednički obrok imali su prije dvije godine. Sve žene u selu Banswara sada jedu sa svojim supruzima i djecom. Kažu kako su veoma sretne jer je to postala norma koja ih okuplja svaki dan.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.