Zlatar: Dodik ne može ništa uraditi što bi dodatno moglo uzdrmati stabilnost BiH

Princip koji oni hoće da uvedu jeste da član Predsjedništva Bih iz reda hrvatskog naroda može biti samo član HDZ-a BiH. To je suludo, glupo i neprihvatljivo, te podsjeća na režime tipa Sjeverne Koreje, poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar.

VIJESTI.BA: Jeste li upoznati sa modelima HDZ-a BiH o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i kako ih komentarišete?

ZLATAR: Nažalost, Dragana Čovića ne interesuju suštinske promjene u BiH i integracijski procesi u državi i društvu, pa samim tim ni put BiH u EU. Nisam pročitao njegove prijedloge, ali na bazi prethodnih sedam godina, sasvim je jasno da ti prijedlozi nisu sigurno istupili nigdje naprijed. Pretpostavljam da su i novi modeli koje Čović nudi na bazi njegovih prethodnih izjava i stavova, odnosno da dijeli Hrvate u BiH na one koji su za HDZ BiH i na one koji nisu za HDZ BiH, tačnije na podobne i nepodobne Hrvate. To je nenormalna politika.

VIJESTI.BA: Šta, prema Vašem mišljenju, interesuje Čovića? Kako tumačite poruke koje su upućene sa sjednice HNS-a, na kojoj je, između ostalog, rečeno da je treći entitet trajno opredjeljenje Hrvata u BiH? 

ZLATAR: Dragan Čović mora znati da on ne predstavlja hrvatski narod. Na posljednjim izborima u BiH, odnosno u FBiH gdje je njegova izborna jedinica, 50 posto ljudi nije izašlo na izbore, tako da sigurno ni 50 posto Hrvata nije izašlo na izbore. Od tih 50 posto, kada provjerite koliko je on dobio glasova i vidjećete da on formalno-pravno ne predstavlja ni 25 posto Hrvata u BiH.

U političkom smislu, on je najjača opcija i brani stečene pozicije, te silna bogatstva koja su zgrnuli kroz državne institucije, posebno u tri hrvatska kantona, te u FBiH i upravljanje javnim dobrima. To je jedino što interesuje Dragana Čovića.

VIJESTI.BA: Smatrate li da je federalizacija BiH moguća? Je li to opasno po opstojnost države?

ZLATAR: Federalizacija nije moguća na bazi dodatih etno-nacionalnih podjela i uništavanja viševjekovnog bh. društvenog bića. Ne vjerujem u bilo koji način federalizacije za koji se zalaže Dragan Čović, odnosno HDZ BiH. Princip koji oni hoće da uvedu jeste da član Predsjedništva Bih iz reda hrvatskog naroda može biti samo član HDZ-a BiH. To je suludo, glupo i neprihvatljivo, te podsjeća na režime tipa Sjeverne Koreje.

Procesi koje oni stalno pokušavaju da nametnu javnosti BiH su propali. Ti procesi i projekti se nisu mogli realizovati uz ogromnu vojnu silu, uz prisustvo i apsolutnu podršku tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Dakle, apsurdno je to što rade.

No, ovdje je sasvim jasno da izlaze sa maksimalističkim zahtjevima da bi opstali na vlasti i održali pozicije. Jer, šta je to u tri dominantno hrvatska kantona u zapadnoj Hercegovini dobro donio HDZ BiH? Kako tamo ljudi žive, izuzev HDZ-ovih tajkuna? Imali su prostor i priliku da pokažu šta bi bio taj neki “treći ili hrvatski” entitet, pa šta su pokazali…

Samo se nadam da zvanična politika Hrvatske ne podržava takve stavove. Tu je, prema mom mišljenju, bilo određenih problema jer su postojali pokušaji parlamentaraca u Evropskom parlamentu, a koji dolaze iz HDZ-a Hrvatske, koji su na određeni način podržavali takve težnje Dragana Čovića.

VIJESTI.BA: Upravo se federalizacija BiH razmatra kao mogućnost u Evropskom parlamentu.

ZLATAR: Trenutni ustavno-pravni poredak u BiH je svojevrsna federalizacija, čak sa elementima konfederalizacije. Dakle, dva entiteta, a jedan od njih je Federacija, što znači da je federalizam prisutan. Ovaj način i oblik federalizma je apsolutno nefunkcionalan i prevaziđen. BiH mora i treba da ide u kontekstu federalizma, ali na bazi ekonomskih regija, s tim što federalne jedinice ne mogu imati nikakvu državnopravnu mogućnost otcjepljenja i slično. Dakle, to treba da bude federacija koja će biti usaglašena u BiH na način da to budu ekonomske regije, a to su i evropski principi.

VIJESTI.BA: Aktuelna tema su i sankcije SAD-a izrečene predsjedniku RS Miloradu Dodiku. Očekujete li da zemlje članice EU slijede američki primjer?

ZLATAR: SAD su još uvijek najveća ekonomska, a zatim i vojna sila. Drugi blok koji raste na sceni i koji će uvesti bipolarizam u narednoj deceniji je blok koji gradi Kina, Rusija, Iran i zemlje okupljene oko njih.

Dodika su SDA podržale da dođe na mjesto premijera RS-a, a onda je previše drskosti bilo u njegovim istupima. Taj njegov otklon i nezahvalnost  rezultirali su sankcijama, koje su zapravo najblaži oblik sankcionisanja. No, to je za prilike u BiH jedan izrazito visok nivo nepriznavanja takve politike i takvih ljudi sa stanovišta velesile kakva je Amerika.

Naravno da će i određene zemlje članice EU pristupiti određenoj vrsti sankcija prema predsjedniku RS. Njegovi savjetnici imali su jako bliske odnose sa određenim krugovima u SAD-u, međutim očigledno nedovoljne i marginalne u odnosu na ono što jeste zvanična politika State Departmenta.

VIJESTI.BA: Smatrate li da će Dodik zbog sankcija “spustiti loptu” ili pak očekujete njegove radikalnije poteze?

ZLATAR: Dodik može ići sa radikalnijim potezima, ali oni ne mogu imati nikakav efekat na terenu. On ne može ništa uraditi što bi dodatno moglo uzdrmati stabilnost BiH. On je BiH uveo u vanredno pravno stanje, njegovim potezima suspenzirana je vladavina prava, a to je uvod u anarhiju, a to ugrožava mir. Zbog toga Dodik treba da ode i mislim da nema šansu da opstane dalje na političkoj sceni.

Evidentno je da će drugi blok u RS, za koji ne znam koliko u suštini ima drugačiju viziju BiH, presudiće Miloradu Dodiku. Neće to, dakle, biti snage iz FBiH, nego iz RS. Te snage u RS će sada dobiti punu podršku svih onih koji su uveli sankcije Dodiku.

VIJESTI.BA: Osvrnućemo se i na eventualnu reviziju tužbe BiH protiv Srbije, šta bi ona značila?

ZLATAR: Revizija tužbe protiv Srbije može značiti mnogo za žrtve genocida. Niko nema pravo da ne podnese zahtjev za obnovu tužbe i očekujem da će to biti učinjeno, samo i isključivo zbog satisfakcije žrtvama genocida u BiH. Kakav bi konačni ishod bio, to ne mogu znati, jer se radi o pravnim činjenicama, koje se moraju analizirati sa pravne ekspertize u smislu da li postoje novi dokazi, jesu li oni relevantni i slično. No, smatram da je moralna dimenzija mnogo značajnija.

Bilo bi pravedno da nova presuda donese neke ozbljnije sankcije prema Srbiji, odnosno režimu Slobodana Miloševića, upravo zbog uspostavljanja trajnog mira na ovim prostorima. Dok god se ne riješe ta pitanje, ne može se graditi mir, nikakvo političko pomirenje i suživot, jer ne možete na kostima žrtava praviti ustupke i misliti da se tako može izgraditi neko demokratsko društvo.

Srbija je sama u zadnjih deset godina propustila da te stvari popravi. Da je Srbija na čelu sa Vučićem, koji neprikosnoveno vlada pet godina, preduzela određene mjere i korake, donijela rezolucije, ponudila određenu vrstu reparacije, ja vjerujem da bi takvi konkretni postupci prema žrtvama genocida u BiH čak i Bosance i Bošnjake doveli u poziciju da možda ne bi trebalo podnositi nikakav zahtjev za reviziju.

Međutim, ništa se nije desilo po tom pitanju. Predsjednik Srbije čak dolazi na proslavu neustavnog dana u RS. Ta politika se i dalje nastavlja kroz određene zvaničnike. Dok god je tako, moraju se koristiti vanredni pravni lijekovi. Da jedan narod, nad kojim je učinjen genocid i to je potvrđeno, a da nije iskoristio pravo žalbe, ostalo bi u istoriji upisano kao mrlja tom narodu da se sam odrekao mogućnosti da traži i bori se za svoju pravdu.

Razgovarala: Nevena Ćosić

vijesti.ba/visoko.ba