Naslovnica Lokalne Teme Pozitivno Visoko Zlatko Ganić ...

Zlatko Ganić za N1: Facebook može biti presudan, bio je presudan jednom od najmoćnijih ljudi na svijetu

Psiholog Michal Kosinski razvio je metodu kojom analizira ljude u samo 60 sekundi na osnovu njihove Facebook aktivnosti.

430
PODIJELI

Da li je sličan alat pomogao Donaldu Trumpu da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u? A da li slična metoda može pomoći domaćim političarima u BiH da pobijede na izborima svake dvije godine?

“Može, u velikoj mjeri. Dovoljna je jedna ta vijest i oni utvrde svoj stav, glasanje. Može da nas uvjeri da glasamo za nekoga – ali teško za suparnika”, kazala nam je Ivana Marić, politička analitičarka.

Big Data – revolucija, i to digitalna. Kosinski na svojim predavanjima na Univerzitetu u Cirihu stalno govori o tome, ali i na predavanjima širom svijeta. “Suštinski, Big Data je sakupljanje podataka svih vrsta, za koje znate da će vam trebati i da vam neće trebati. U jednoj rečenici: Big Data je sakupljanje podataka u ogromnim količinama”, pojasnio nam je jedan od vodećih programera u BiH i regiji, Sanjin Čabaravdić.

“To jeste ta priča. Radio je Big Data sakupljanje preko Faceboka i Twittera jer su tamo najizloženiji. Iz njih je učio, njegove ekipe učile i pripremale ga za te stvari. Da li Facebook može biti presudan, bio je presudan jednom od najmoćnijih ljudi na svijetu”, kazao jeZlatko Ganić, Digital Media Specialist Agencija Fabrika Sarajevo.

Kosinski je vodeći svjetski ekspert u psihometriji, odnosno – podgrupi psihologije koja upravlja podacima.

“Oduševljeni smo što je naš revolucionarni pristup data-driven komunikacije odigrao integralnu ulogu u pobjedi predsjednika Donalda Trumpa”, glasilo je saopštenje male britanske kompanije iz Londona. Saopštenje je potpisao Alexander James Nix, 41-godišnji CEO Cambridge Analytica kompanije. Njegova kompanija, pomogla je i u drugom najznačajnijem svjetskom događaju 2016. godine – Brexitu.

Trump i ljudi koji stoje iza Brexita iskoristili su digitalnu revoluciju na pravi način – zarad političkih koristi, a Cambridge Analytica preuzela je dio zasluga za sve to.

Izvor: Facebook

Sve kreće od lažne vijesti i lažnih zasluga

Međutim, po mišljenju našeg sagovornika, suvlasnika kompanije O.D. Genijalno.ba, to je ‘patka’.

“Cambridge Analytica se hvali time, da su to izmislili, a zapravo su iskoristili jako puno podataka da bi sebe promovisali. Imate mnogo tekstova u značajnijm novinama i portalima o toj temi”, izjavio je Sanjin Čabaravdić za N1.

“Što se tiče Trumpove kampanje, njegov user behaviour i njegovi glasači su presudili pobjedu. On je učio vijesti na koje su oni navikli, najlakše reagovali. Različitim dijelovima zemlje je davao različite vijesti. To je meni Facebook kasnije djelimično poslao, da vidim kako su to uradili. To je inteligence koji se smatra forbiden. Možda je to razlog, jer je jedini on učio o svojim glasačima i davao im vijesti koje žele da čuju”, pojasnio je Zlatko Ganić za N1.

Da li je taj princip moguće aplicirati kod nas? Drugim riječima, da li putem Facebook lajkova – kod nas političar može doći na vlast?

“Jeste, kad bi kod nas mladi izlazili da glasaju. Sada je samo bitan dovoljan broj ljudi koji su kompjuterski nepismeni”.

Sanjin Čabaravdić, O.D. Genijalno.ba

“Cambridge Analytica je iznijela podatke vani, i te je Ganić i dobio u istraživanju – međutim, sve je to mnogo veće od onoga što znamo”, saglasan je Ganić.

Ono što je istina za Trumpa, ali i za Brexit djelimično – jeste da su lažne vijesti i lažni sajtovi nadjačale realne vijesti, odnosno vijesti koje dolaze iz kredibilnih izvora. Na američkim predsjedničkim izborima odnos je bio 7.3 miliona za prave i čak 8.7 miliona za lažne vijesti.

“Portali niču na sve strane. Privatni profili nisu provjereni, i preturanjem lažnih informacija se mogu da prošire vijesti koje nisu istina. Ljudi mogu da povjeruju u vijesti koje se slažu sa njihovim stavovima”, kazala je Marić.

“Generalno gledajući Facebook algoritme za prikazivanje relevantnih vijesti i postova – oni nisu tolikom mjerom potjerani “big data-om”, nego čisto ljudskim izborima, šta podijeliti, like-ovati i slično. Sada šta se zapravo dešava jeste da klasični ‘novinarski filteri’ i due diligence tu padaju u vodu. U današnje vrijeme dosta stvari su demokratizirane, tako i pisanje i ‘izvještavanje’. Svako može da napravi svoj reality show, news blog, Youtube kanal i početi izvještavati instantno”, pojasnio je Kenan Salihbegović, ekspert za Community managment i društvene mreže iz Genijalno.ba.

“Za korisnike današnjice je jako teško razlučiti u mnogim slučajevima šta je zapravo izvor novosti, tako da u istim slučajevima cijeli sistem je podložan raznim uticajima”, dodaje.

Podsjećamo, Google i Facebook su sredinom novembra 2016. godine (nakon Trumpove pobjede) objavile imena i domene 133 lažne stranice koje su širile lažne informacije.

“Da li source-ovi lažnih vijesti imaju više uticaja je jako teško pitanje, jer ne posjedujemo konkretne brojke. Generalno mogu zamisliti da ako se mnogo ljudi potrudi da sistem promijeni, da je to vrlo moguće. Generalno je Twitter npr. mnogo više podložan takvim utjecajima nego Facebook, jer ste na FB-u uvijek okruženi stvarima i ljudima koje lično pratite, osim ako neko plati za ad”, pojasno je Salihbegović.

Najveći i najpopularniji pretraživač i društvena mreža u budućnosti će pokušati zabraniti dijeljenje, pa i otvaranje linkova koji vode do ovih portala, sa “klikabilnim” sadržajem, koji uglavnom pogrešno navodi čitateljsku publiku na lažne, neprovjerene i obmanjujuće informacije.

Melissa Zimdars, asistent na Merriack Colledge na predmetu Mediji i komunikacija prikupila je sva 133 sajta, a dežurni programeri i stručnjaci za cyber sigurnost Googlea i Facebooka su radili na skriptama koje će blokirati te portale.

Prema The Next Web objavi, lažne vijesti ne samo da su povećale viralnost, nego su i “smrvile” prave, provjerene vijesti u domenu korisničkog angažmana (engagement), što znači da su korisnici na njih reagovali jače i sa više interesovanja. Istraživanje koje je sproveo BuzzFeed otkrilo je da je samo 20 najutjecajnijih lažnih vijesti generisalo 8.7 miliona “angažmana” korisnika, što je vjerovatno utjecalo i na način na koji su neki ljudi glasali.

Istina se može aplicirati i na Bosnu i Hercegovinu. Naime, osim sajtova sa lažnim, izmišljenim sadržajem, u BiH mnogi ljudi ne mogu da razlikuju satirične vijesti od realnih.

“Kod nas ljudi to konzumiraju, uzimaju zdravo za gotovo i kao puku istinu. Često vjeruju totalnoj laži nego istraživačkom tekstu, istraživačkom novinarstvu koje kod nas pod znacima navoda – dosadno. Naš čovjek ne želi da čita, ne može da čita ništa dalje od naslova, koji je obično neistinit, senzacionalistički ili naslov ne odgovara tekstu, a ljudi to konzumiraju”, ocijenio je Dragan Bursać.

Izvor: Facebook

Tako je. Kopira ili prihvata stav nekoga drugog, bez obzira je li razmislio o tome. Ljudi na društvenim mržama se tako ponašaju.

Zlatko Ganić, Digital Media Specialist Agencija Fabrika Sarajevo

“Mogu utjecati. razlog je postratni. U pitanju su ljudi koji su familija koja se odselila iz bivše Jugoslavije, koja je različitim zemljama svijeta. Izloženi su onime što njihovi prijatelji šeruju, šalju vani – prave reach. Oni reaguju na to, i da bi se neke stvari izlože – stvore vještačku svijet”, kaže Ganić.

Matematika je jasna. Osoba X i osoba Y se poznaju. Osoba X ako nema stav na određenu temu ABC pogleda stav (ili Facebook profil) osobe Y na temu, i prihvati ga kao svoj.

Primjera radi – u nastavku donosimo nekoliko najpopularnijih lažnih vijesti iz SAD-a, za vrijeme predsjedničke kampanje i lažnih vijesti kod nas, za vrijeme – bilo kakvih kampanja, ili političkih kriza.

– FBI agent koji je radio na slučaju procurjelih mejlova Hillary Clinton pronađen mrtav u svom stanu; Sumnja se na samoubistvo
– Po zakonu, Hillary Clinton je bez kvalifikacije za bilo koju državnu funkciju
– Gotovo je: Procurili Hillaryini mejlovi ISIS-u i gore je nego što je bilo ko i mogao da pretpostavi!
– Wikiliks potvrdio: Hilari Klinton prodavala oružje ISIS-u! Posljednja vest!
– Papa šokirao svet: Podržao Trampa, izdato zvanično saopštenje.
Sve ove vijesti su kružile Facebook mrežom, neke čak nisu postojale kao link, samo kao slike imaginarnih članaka iz onlajn medija.

Lažne vijesti – pravilo

Logično je dakle, da ‘kompjuterski nepismena’ osoba kako ih je nazvao naš sagovornik Čabaravdić, ukoliko planira izaći na izbore – za kratko vrijeme promijeni svoje mišljenje, odnosno osobu za koju glasa. A isti onaj Big Data sa početka teksta, koji skuplja sve ‘bitne i nebitne’ informacije, prema vašim digitalnim tragovima na internetu može da prepozna ko je kompjuterski pismen ili nepismen korisnik. Targetiranje lažnih vijesti na takve korisnike je posao koji može da odradi bilo ko – i dobijete, od onih osam milion lažnih vijesti – četiri miliona novih glasača.

“Lažne vijesti su kod nas gotovo pa pravilo, nažalost. Ljudi su naivni, i kada vide nešto na webu slijepo tome vjeruju. Imamo ekspanziju proizvoda, poluproizvoda fizičkih fabrikata, a i onda ono što zovemo duhovna sfera koja ne korespondira sa istinom”, kazao je kolumnista portala Buka – Dragan Bursać za N1.

Da li je moguće da ljudi kod nas odbijaju istinu – jer je lakše prihvatiti lažnu vijest, lažnu sponzorisanu reklamu?

“Upravo to, istina se zanemaruje. Prije svega, istina ne odgovara nikome, previše je tužna, previše bode oči i boli dušu. Više su ljudi skloni senzacionalizmu – po cijeni da ne vide istinu. Imam osjećaj da mnogi ni ne žele da vide istinu. Kada im date podatak o iseljavanju mladih iz BiH, oni ne žele to da prihvate – pa kažu da se pretjerujue”.

Dragan Bursać, novinar i kolumnista

Bursać kaže da kod nas nema sredine.

“Istina se odbija na infantilnom nivou. Pa vrlo lako jedan senzacionalizam podignu na još gore, 300 puta gore, ili je sve med i mlijeko. Nema sredine. Naš mediteranski fatalistički duh je preko društvenih mreža i portala došao do izražaja, i zaista vidimo crno-bijelo svijet. Kada vidite portale ili je apokaliptično, ili rajski”.

Pomenuli smo i grupu ljudi koji vijesti za satiričnih i humorističnih portala tretiraju kao vjerodostojne. Kategorija koju pripisujemo onim ‘kompjuterski nepismenim’.

Teorija zavjere – bez sredine; Istina – poluistina

“To su čitave sekte teoretičara zavjere na svim mogućim nivoima. Imate ljude koji su ubijeđeni da vanzemaljci upravljaju svijetom, oligarhijama političkim. Onda se oni sami zalijepe za takvo nešto, i postanu hodajuće reklame pojedinih medija koje su, da se blago izrazim sa ‘one strane razuma'”, pojasnio je Bursać u kratkom razgovoru za N1.

Potražili smo i mišljenje psihologa, koji na ovim sveobuhvatnim temama imaju ‘pune ruke posla’.

Lidija Pehar tvrdi da je ovdje u pitanju čista psihologija mas medija, psihologija komunikacije i psihologija manipulacije. Sve tri su dio socijalne psihologije – koja se bavi tim problemom, odnosno koja želi pokazati kako se ne smije igrati s ljudima.

Izvor: Facebook

Po njenom mišljenju – istina i poluistina su dva ključna pojma u ovoj priči. Istina i poluistina. 

“U tjednicima, dnevnim novinama, portalima ima niz neistina. Ima poluistine i istine. Opasno je kada se radi o aktuelnim temama koje se tiču ljudi – opasno se baviti poluistinama. Date dio kao da je istina, a onda ide onaj dio koji pod navodnicima može ubiti čovjeka. Znači, ljudi nekritičkim prilaženjem prema tim informacijama imaju podatke, ali ne činjenice. Činjenica je naučno dokazana kao istina. Velika je razlika ako neko nešto izjavi kao činjenicu, koja to nije. To je podatak koji je neko izjavio. Ljudi brkaju činjenice i podatke. Sve su to podaci – dok ih ne provjerimo”, kazala je Pehar.

Ljudi koji adekvatno ne prilaze podacima – daju joj nivo činjenice, i vjeruju u ‘zdravo za gotovo’. To može biti opasno, tvrdi naša sagovornica.

Prisutan je problem kod onih koji ‘zdravo za gotovo’ pristupaju informacijama iz medija: “Ako nekome može bilo kako naškoditi – to su ozbiljne stvari”, tvrdi Pehar.

U teoriji – društvene mreže i njihov utjecaj možemo objasniti na primjeru jedne zgrade ili ulice – na primjeru komšinice koja gleda s prozora.

“Komšinica kaže da je vidjela. Ispriča meni šta je tačno vidjela, prođe samo tri para ušiju, tri glave – treća glava će četvrtoj reći potpuno suprotno od onoga što je istina. To je psihološka zakonitost”, kazala nam je Pehar.

Ništa od svega navedenog nije bezazleno, po njenom mišljenju, ali je potrebno korektno reći šta je istina.

“Generalno Facebook algoritam prioritizira šta nam se prikazuje na osnovu naših interesa, prošlog ponašanja, te Facebook svakako većinu svojih prihoda ostvaruje pomocu reklama koje nam se prikazuju”, pojasnio nam je Salihegović u razgovoru.

Mi kao Bosna i Hercegovina nismo relevantno tržiste za mnoge marketare zbog niske kupovne moći – te zato i nismo ‘preplavljeni’ ad-ovima na društvenim mreža. Situacija na zapadnim tržištima je pak mnogo drugačija, gdje se ulaže dosta u takozvani ‘programmatic marketing’, gdje pomoću Big Data marketari nastoje da ‘pronađu’ osobe koji su potencijalni kupci na osnovu njihovih interesa, ponašanja, potreba i slično.

Suština je jasna. Svako pitanje koje smo otvorili je individualno, i vjerovatno ima mnogo različitih odgovora. Odgovori leže u odgovornosti prema samom sebi, obrazovanju i generalnoj pismenošću (kompjuterskoj i ovoj slovnoj) – te britkim filtriranjem informacija i sadržaja, što u konkretnom slučaju, može bit bunar bez dna.

N1 / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.