Možemo li otpad odlagati u vulkane i tako se jeftino riješiti smeća?

Postoje načini zbrinjavanja otpada – reciklaža, spaljivanje, piroliza, biološka obrada i tako dalje – ali to je dugotrajan i skup proces.
Šta kad bismo otpad, recimo, bacili u vulkansko grotlo? Užarena lava bi u tren oka rastopila sve što ubacimo u krater.

Ova ideja podrazumijeva vulkan koji konstantno i vrlo sporo eruptira, postepeno izbacujući umjerene količine lave. Nažalost, vulkani nisu pretjerano kooperativni: većina jednostavno eksplodira pod silnim pritiskom koji se vremenom akumulira u njegovoj unutrašnjosti, uništavajući sve u svojoj blizini.

Ukoliko se prilika ipak pokaže idealnom i imate mogućnost odbaciti smeće u krater ispunjen lavom, imajte na umu kako ubacivanje relativno hladnih predmeta u veliku količinu užarene lave izaziva spektakularnu eksploziju. Riječ je o empirijskom istraživanju kojeg su proveli znanstvenici u Etiopiji: u krater ispunjen lavom ubacili su vreću s 30 kilograma otpada, čije rezultate možete vidjeti u priloženom videu.

Dodatni problem predstavlja zagađenje atmosfere, koje bi uslijedilo spaljivanjem velikih količina smeća. Moderne spalionice u tom su slučaju daleko bolji izbor, jer su opremljene odgovarajućim filtrima koji sprječavaju najveće zagađivače da dospiju u atmosferu.

Budući da je spaljivanje klasičnog otpada u vulkanu nepraktično i, zapravo, vrlo opasno, je li moguće u njega bacati specijaliziran otpad, kao što je to medicinski ili nuklearni? Time bi se brzo riješili iznimno opasnih ostataka iz Černobila ili Fukušime, koji će još stoljećima predstavljati prijetnju ljudima i okolišu.

Nažalost, i ovaj naum osuđen je na neuspjeh: lava nije dovoljno vrela da otopi nuklearni otpad ili sterilizira onaj medicinski. Dakako, tu su i problemi koje nismo naveli, a tiču se dobavljivosti takvog načina zbrinjavanja otpada: vulkani – osobito oni koji su prigodni da se u njih odlaže otpad – nisu dovoljno rašireni u prirodi, što transport materijala do njih čini vrlo složenim i skupim.