3D modeli stećaka izloženi u Vlahbegovića kući u Mostaru

83

Izložba “Stećak.3D” otvorena je sinoć u Vlahbegovića kući u Mostaru, u okviru projekta “StećAR: Enhanced Vision of Stećak”, koji ima za cilj registrovati nekropole stećaka, doprinijeti promociji kulturne baštine i ukazati na važnost očuvanja stećaka.

Izložbu je organizovala Fondacija Mak Dizdar. Projekt se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Ideja izložbe je spajanje tradicionalnog i modernog uz pomoć procesa 3D modeliranja, srednjovjekovnog bh. kulturnog naslijeđa, koje je veoma ugroženo i često teško pristupačno.

“Projektom želimo pokazati da stećaka ima u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine i da ima jako puno umjetničkog bogatstva i motiva koji još uvijek nisu adekvatno katalogizirani, predstavljeni a kamoli da su dovoljno izučeni. Također je ideja da aktiviramo mlade ljude da se bave svojim naslijeđem”, objasnio je Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije Mak Dizdar, te dodao da je cilj ovih izložbi stvoriti naučno vrijedne reprodukcije trodimenzionalnih stećaka ali i ono što bi mladim ljudima bilo zanimljivo.

Proces izrade 3D modela započinje procesom fotogrametrije. Upotrebom nekoliko stotina do više hiljada fotografija moguće je kreirati realan prikaz trodimenzionalnog oblika, u ovom slučaju, stećaka. Izrada jednog 3D modela traje od 14 do 24 sata, a svih deset izloženih 3D modela printao je Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Petočlani timovi lokalnih volontera (iz općina Foča, Travnik, Trebinje, Stolac i Posušje) su u prethodnoj fazi ovog projekta radili na registraciji lokacija nekropola sa stećcima u svojim lokalnim zajednicama, uključujući prikupljanje GPS koordinata, dokumentarnu fotografiju, te snimanje lokalnih priča o stećcima. U ovoj fazi, iste aktivnosti se provode u Mostaru, Zenici, Zvorniku, Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

“U okviru ovog projekta mostarski tim volontera je obišao više stećaka nego što je bio cilj i planira nastaviti te aktivnosti i u budućnosti. Prvi korak bilježenja nekropola stećaka bio je poređenje podataka iz stručne literature, popisa iz druge polovine 20. stoljeća i novog, dokumentiranog stanja na terenu”, objasnila je Edita Vučić, lokalna koordinatorica u okviru projekta za grad Mostar, a naglasila je i da izložba ovog tipa značajno doprinosi edukaciji o stećcima koja je ključni faktor za njihovu zaštitu i promociju svih njihovih vrijednosti.

Podaci o preko dvije stotine i pedeset nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri mogu se pronaći na web stranici, interaktivnoj mapi kreiranoj u okviru projekta.

Do sada su izložbe održane u Sarajevu, Zvorniku, Zenici i Banjaluci a sve su bazirane na savremenoj tehnologiji VR iskustva koja omogućava posjetiteljima da vide neke od najljepših stećaka sa deset lokaliteta u BiH u virtuelnoj realnosti, ali sa elementima koji u potpunosti odgovaraju originalu.

Dejan Kosanić ispred Vlahbegovića kuće iskazao je zadovoljstvo što se izložba održala baš u pravom hercegovačkom ambijentu, u Vlahbegovića kući, kući njegovih predaka i pozvao je sve prisutne da isprobaju VR tehnologiju kojom dobijaju novi pogled na bh. stećke.

Peta i posljednja putujuća izložba stećaka do 29. jula ostaje u Mostaru, nakon čega se seli u Stolac 1. augusta, gdje ostaje kao stalna postavka. Svi zainteresirani posjetitelji će narednih dana moći pogledati izložbu u Vlahbegovića kući (Knežića broj 20) u periodu od 18 do 21 sat.

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.