PreporukaTemeŽelio je biti 'veliki lider' Bliskog Istoka, ali nije sve išlo po...

Želio je biti ‘veliki lider’ Bliskog Istoka, ali nije sve išlo po planu!

Teheranski dnevni list “E'temad” je u današnjem broju svog web izdanja objavio je članak u kojem analizira poteze Erdogana – ‘lidera u pokušaju’.

“Nakon dugog niza godina ponižavajućih pregovora zvanične Ankare sa Briselom oko pridruživanja ove zemlje Evropskoj uniji, tadašnji premijer a sadašnji predsjednik te zemlje Redžeb Tajjip Erdogan je usvojio plan za obnavljanje nacionalnog ugleda i časti, te jačanja uticaja Turske u regionu i svijetu; taj program je zapravo bio povezan sa formiranjem novih država i prekrajanjem Bliskog istoka. Ali, ovdje nema potrebe za pričom jer … nije sve išlo prema njihovom pripremljenom programu.“, kaže se u uvodu članka.

Turkey's Prime Minister and presidential candidate Tayyip Erdogan poses with representatives of nomadic Turkish groups in Ankara August 6, 2014. REUTERS/Stringer (TURKEY - Tags: POLITICS ELECTIONS TPX IMAGES OF THE DAY) - RTR41FZ0
Turkey's Prime Minister and presidential candidate Tayyip Erdogan poses with representatives of nomadic Turkish groups in Ankara August 6, 2014.

„Turska je imala nešto izvanredno na raspolaganju u stvaranju nečega drugačijeg. Svojim prodemokratskim potezima, jačanjem ekonomije i posjedovanjem bogate historije i civilizacije stiecao se utisak da je ova zemlja u stanju da prezentira novi i privlačeni ekonomsko-politički i društveni model za cijeli region. Poput Indonezije i Turska je dokazala da je moguće živjeti prema Islamu i istovremeno imati demokratiju i modernizam. Pa čak i nakon toga nije bilo nikakvih razloga za zabrinutost. Ali, ono što je uništilo taj san jeste Erdoganova borba za vlast, njegova ambicioznost i želja da bude lider regiona. Kao rezultat toga, vidjeli smo rušenje i nestanak demokratije u Turskoj.

Ovi napori turskog predsjednika su počeli onda kada je osjetio veću dozu samopouzdanja i superiornosti te želje da se pretvori u regionalnog vođu, tako da je želio pokazati svoj uticaj u regionu. On je čak nastojao da na prvoj stepenici sa vlasti obori sirijskog predsjednika Bešar el Asada, iako je poznato da su oni ranije bili izuzetno dobri prijatelji i saradnici. Bio je ubijeđen da se može predstaviti uspješnim regionalnim liderom, osjetio je da se može udaljiti od Zapada i da može zauzeti žešći stav prema Izraelu. Zapravo, postalo je jasno da je njegov uticaj u regionu znatno manji od onoga što je on pretpostavljao i što je još gore, ta njegova pozicija je još više oslabljena. Širenje krize u regionu dovelo je do izlaska na vidjelo korjenitih problema u Turskoj; poput nacionalizma kurdske populacije, koji bi kao velika bol mogaoda poraziti predsjednika Erdogana. Nakon što je došlo do slabljenja demokratskog razvoja “arapskog proljeća” prvo se javila zbunjenost i izgubljenost, nakon toga je ona prerasla u nasilje, a kao zadnja faza toga je rušenje Erdoganovog sna. Međutim, njegovi napori, umjesto da budu usmjereni ka uzimanju pouke iz svega toga, udvostručeni su u pravcu jačanja svoje vlasti u zemlji. Želja za vlašću mu je oduzela pamet do te mjere da je umislio kako ustvari narod želi da on mijenja Ustav, i uspostavi predsjednički sistem u Turskoj.

elSnima film o sebi: U martu se očekuje premijera filma ‘Reis’

On ne želi biti samo doživotni predsjednik, želja mu je da bude super-star. Turski predsjednik, Redžep Tajip Erdogan, po svoj prilici, želi da se pridruži onima čije su životne priče zahvaljujući ekranizovanim biografijama postale opšte poznate. Na filmu su već ovjekovječeni životi Linkolna, Mahatme Gandija i britanskog kralja Džordža Šestog, a u martu će se u bioskopima naći film o počecima Erdoganove karijere. Snimanje počinje ove nedelje, a film je posvećen mladosti, ali i karijeri Redžepa Tajipa Erdogana, „od djetinjstva u siromašnom predgrađu Istanbula do uspona na poziciju gradonačelnika“, rekli su medijima producenti filma.

„U filmu ’Reis‘ (’Gazda‘) glavnu ulogu će igrati poznati turski glumac Reha Bejoglu, koji će predstaviti Erdoganov život do 1999. godine“, rekli su producenti „Everensel medija grupe“. „Film će prikazati Erdoganovo detinjstvo u četvrti Kasimpaša, na obalama Zlatnog roga Istanbula, zatim njegov rad na poziciji gradonačelnika Istanbula od 1994—1998. i vrijeme provedeno u zatvoru 1999.“, rekao je agenciji „Anadolija“ producent Ali Avči.

Godine 1999. aktuelni turski predsjednik proveo je navodno četiri mjeseca u zatvoru jer je „podsticao na mržnju baziranu na religioznim razlikama“, u govoru koji je održao u gradu Sirtu. Scenografija, koja će dočarati okruženje u kojem je predsjednik Turske proveo svoje detinjstvo, već je postavljena u Sjevernom Kipru, gde će biti snimljen i najveći dio filma.

Poznata turska glumica Ozlem Balči igraće njegovu suprugu, Emine Erdogan.

„Danas su na majicama naše dece likovi Supermena i Spajdermena, koji nikada nisu živjeli, ali mi imamo naše heroje koji su živi! Proces ovog filma počeo je sa mišlju — kako su postali heroji? Umjesto da ga vide kao predsjednika, ljudi će Erdogana vidjeti kao čovjeka koji je odrastao u Kasimpaši i živio u Istanbulu“, rekla je Avči.

Dakle, Erdoganova ludost već prelazi sve granice. U Turskoj već postoje stadioni i institucije koje nose Erdoganovo ime.

Za nadati je se da će neko snimiti film koji će tretirati Erdoganov život i rad nakon 2000. Godine. No za takav film bi trebalo nekoliko miliona statista, koji su bili žrtve Erdoganovih nepromišljenih poteza i agresija na susjedne zemlje, poput Sirije. Svaki ubijeni Sirijac, Iračanin, Libijac, Tunižanin, Egipćanin…svaki prognani očajnik sa Bliskog Istoka dio je filma za čiju je realizaciju Erdogan uložio najviše vremena i novaca u zadnjih pet godina, a možda i duže od toga. Erdogan nije scenarista, ali jeste uređivao stvari na ternu kao poslušnik nadređenih, i sve to zavijao u oreol svetosti i islama.

Međutim, razvoj događaja na terenu svjedoči da će i film ‘Reis’ za nekoliko godina biti promatran samo kao svjedočanstvo jednog teškog vremena diktature. Do tada je pitanje šta će od Turske ostati, budući da Kurdi polahko spajaju teritorije buduće države.

Kurdi zatvaraju granicu između Turske i Sirije

Sirijski Kurdi mogli bi zadati ozbiljan udarac DAIŠ-u, ali i Erdoganu i njegovom snu o proširenju Turske, piše ruski Sputnik. Trupe narodne zaštite navodno planiraju da izbace terorističke grupe iz ključnih gradova u sjevernoj Siriji i zatvore granicu sa Turskom dugu stotinjak kilometara, koju militanti koriste za krijumčarenje boraca, oružja i zaliha, prenosi Rojters.

Kurdi, koji već kontrolišu sirijsku granicu sa Turskom prema istoku od Eufrata, planiraju da osvoje gradove Jarablus, Manbij i Azaz, rekao je britanskoj agenciji neimenovani izvor.

Turske vlasti vjerovatno neće ozbiljno shvatiti najave Trupa narodne zaštite. Sa jedne strane, Ankara nije željela da obezbijedi poroznu granicu uprkos više obećanja da će se pozabaviti ovim pitanjem, što doprinosi elastičnosti i dugovječnosti DAIŠ-a. Sa druge strane, tursko rukovodstvo na Trupe narodne zaštite gleda kao na terorističku organizaciju.

Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) pokrenula je rat protiv kurdskih pobunjenika u jugoistočnim provincijama. Napad su osudili mnogi širom svijeta, a on je uslijedio sredinom 2015. nakon dvogodišnjeg prekida vatre.

Turska je više puta upozorila da neće dozvoliti da Kurdi prijeđu zapadno od Eufrata. Ipak, Kurdi su jedna od svega nekoliko snaga sposobnih da se bore protiv DAIŠ-a i drugih radikalnih grupa koje se žele proširiti u Iraku, Siriji i još dalje. Napori Ankare usmjereni protiv DAIŠ-a ograničenog su obima i efikasnosti.

Ipak, Turska je uspjela da blokira učešće Kurda u mirovnim pregovorima pod okriljem UN-a, iako su Rusija i SAD bile za to. Predstavnici Partije demokratske unije (PDU), kurdske političke partije u sjevernoj Siriji koja je formirala Trupe narodne zaštite (TNZ) 2004. godine, nisu bili pozvani da učestvuju u pregovorima zakazanim za ovu nedjelju.

U srijedu je turski nacionalni Savjet za bezbjednost izdao saopštenje u kojem je navedeno da PDU i TNZ ne mogu da imaju ulogu u odlučivanju o budućnosti Sirije.

Moskva dugo insistira na tome da sve strane u konfliktu, izuzev terorista, moraju da uzmu učešće u mirovnom procesu. U suprotnom, neće doći do trajnog mira u ratom zahvaćenoj zemlji. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je u utorak ponovio da bez PDU pregovori neće dovesti do “konačnog političkog rješenja”.

erdogan vojska postrojavanjeDvolični Erdogan pročitan i u Evropi

Samo se na prvi pogled čini da je turski predsjednik Erdogan uključen u borbu protiv terorista DAIŠ-a, piše na stranicama britanskog Dejli mejla historičar Majkl Berli.

Turska avijacija zapravo gađa uglavnom pozicije „jedine armije koja predstavlja realnu prijetnju DAIŠ-u za i koja je pobijedila u brojnim sukobima“ — armije Kurda u Siriji. U stvarnosti, piše Berli, DAIŠ bi mogao da bude uništen prilično brzo, ako bi Kurdi djelovali slobodno, ne suočavajući se s napadima turskih oružanih snaga.

„Dok je Turska članica NATO-a i koalicije koja se bori protiv terorista, Erdogan izgleda čini praktično sve što može da oslabi snage koje se zaista bore protiv DAIŠ-a“, naglašava autor.

Kako navodi Berli, Erdogan smatra Kurde mnogo većom prijtnjom Turskoj nego DAIŠ, zbog njihove težnje da stvore sopstvenu državu. U Turskoj Kurdi čine gotovo petinu stanovništva.

Pored toga, Erdogan „mrzi“ predsjednika Sirije Bašara el Asada, čija će pozicija ojačati ako DAIŠ oslabi. Zbog toga je Erdogan žmurio na to što se DAIŠ postepeno infiltrirala u male turske gradove kroz koje je prebacivala inostrane borce u Siriju. „Nije primjećivao“ ni to da turski krijumčari kupuju naftu od DAIŠ-a, piše Berli.

Historičar navodi takođe „zabrinjavajući aspekt Erdoganove konsolidacije vlasti“: transformaciju Turske iz sekularne države u radikalno društvo. Dok je bio gradonačenik Istanbula 1997. godine Erdogan je bio optužen da je zaključio savez s radikalnim nacionalistima, a 2012. na mjestu premijera „osvetio se“ poslavši u zatvor 324 oficira.

Zabrinutost, prema riječima Berlija, izaziva i to što je sve više mladih Turaka, uključujući i one iz Erdoganove partije, koji gaje simpatije prema DAIŠ-u. Tako su, poslije terorističkih napada u Parizu, turski navijači narušili minut ćutanja na fudbalskoj utakmici Turske i Grčke, skandirajući“. Oko sedam odsto Turaka ne smatra DAIŠ teroristima, a više od 15 odsto njih tvrdi da DAIŠ nije prijetnja za Tursku.

„Zbog toga je Vladimir Putin, u najmanju ruku djelimično u pravu kad ga optužuje za dvoličnost u borbi protiv DAIŠ . Erdogan možda i želi da uđe u Evropsku uniju, ali on će biti prijatelj Zapada samo dok mu to odgovara“, naglašava autor teksta.

Dakle, sirijski predsjednik i sirijska armija, zajedno sa partnerima poput Rusije i Irana, pomogli su da se raspadne Erdoganov san o sultanatu i širenju Turske. Kurdi, također, na svim poljima rade kako bi osigurali autonomiju i faktički ponovo uzeli ‘svoju teritoriju’. Erdogan bi zbog toga trebao primjeniti na sebe pozive upućene Assadu da ode sa vlasti, jer eto ne žele ga sopstveni građani. Bilo kako bilo, kurdska pobuna je izgleda posljednji ekser zabijen u mrtvački sanduk Erdoganovog sna o ekspanziji Turske.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE