Administracija tjera strane investitore iz Olova: Hoće li propasti investicija vrijedna 10 miliona dolara

Firma GEOMET dobila je koncesiju na Rudnik olova u Olovu 2012. godine. Ovaj projekat vrijedan je 10 miliona dolara, ali zbog preplitanja nadležnosti od Općine, Zeničko-dobojskog kantona Federacije BiH do državnih institucija strana investicija bi mogla propasti.

Ovo je nekada bio Energoinvestov rudnik i zatvoren je početkom rata 1992. godine i više nikada nije bio aktiviran. Rudnik olova je 2007. godine likvidiran i MINECO grupacija iz Velike Britanije osnovala je u Olovu firmu GEOMET.

Do sada je u ovaj projekat već uloženo dva miliona dolara, a još uvijek traje naša borba za ponovno otvaranje rudnika, priča Ismar Šabović, generalni direktor GEOMET-a.

– Koncesija na istražne radove izdaje se na tri godine, pošto smo je dobili 2012. godine sada već ističe i to je novi problem. Sada moramo istražne radove pomjeriti za još 18 mjeseci, što nam proizvodi samo gubitke. Administracija na kantonalnom i federalnom nivou zastavila je otvaranje rudnika, jer jednostavno ne rade svoj posao i ne završavaju procedure koje su potrebne za otvaranje rudnika. Ako se prekorači i ovaj rok naša firma će izgubiti koncesiju i od otvaranja rudnika neće biti ništa – pojašnjava Šabović.

Preplitanje nadležnosti

Ko pravi probleme i zbog čega? Šabović tvrdi da je najveći problem preplitanje nadležnosti od općine, kantona i Federacije BiH i na kraju određene saglasnosti daju i državne institucije Bosne i Hercegovine.

– Najveći problem nam predstavlja administrativni aparat, odnosno teška birokratija na svim nivoima vlasti. Recimo po Zakonu o upravnom postupku neke papire administracija treba završiti za 30 dana. Uvijek se čekaju maksimalni rokovi da dobijete neku potvrdu, a nikada je nećete dobiti prije isticanja roka od 30 dana. Evo primjera. Mi smo dobili okolišnu dozvolu tek u desetom mjesecu prošle godine. Sada čekamo dozvolu za urbanističku saglasnost. Iz Ministarstva prostornog uređenja Vlade FBiH trenutno nam traže, potvrdu o pravosnažnosti okolišne dozvole. Nemate pravo žalbe, jer vam niko nije rekao kakva je procedura, a onda vam kažu da morate u roku od 30 dana da pokrenete sudski spor. Sud nije dužan da vas obavijesti ako se u tih 30 dana pokrene upravni spor i na kraju to ne možete ni saznati – kaže Šabović.

Žalio se Šabović svim nadležnim ministarstvima u općini Olovo, Zeničko-dobojskom kantonu i Federalnoj vladi i svi deklarativno kažu pomoći će da se uradi što je potrebno, ali sve ostane na obećanju. Administracija i dalje zateže i odgađa izdavanje potrebnih dozvola.

Ko je protiv investicija?

– Općina Olovo u svemu ovome ima najmanje nadležnosti i oni nam do sada nisu pravili nikakve probleme. Sve institucije u kantonu i Federaciji BiH su da se problemi riješe, ali ništa ne čine da se to i desi. Za ove godine shvatio sam da birokratija i ne zna, kako treba teći postupak dodjeljivanja potrebnih papira. Ima tu mnogo nezaintresovanih ljudi koji ne rade svoj posao. Ima i onih kojima je svejedno i ne shvataju šta će strana investicija donijeti državi. Do sada smo već potrošili dva miliona dolara i to su bukvalno bačena sredstva, jer nismo na vrijeme dobili potrebne dozvole za otvaranje rudnika. Rudnik trenutno zapošljava 35 osoba, a kada počne raditi bit će ukupno 250 zaposlenih. Do ovog trenutka kada razgovaramo promijenile su se tri ekipe vlada na kantonalnom i federalnom nivou i svi su isto obećavali, ali nikako da dobijemo potrebne dozvole.

Mnogo je toga i u neznanju ljudi koji rade u državnim institucijama jer od završetka rata u BiH nije otvoren ni jedan novi rudnik. Ljudi koji rade u resornim ministarstvima nisu dozvolili otvaranje ni jednog rudnika, ističe naš sagovornik.

– U Olovu nema školovanih rudara, pa smo odlučili da se školuju o našem trošku ljudi koji će raditi u ovom rudniku. Do sada je školu prošlo deset ljudi i mi ćemo s ovim poslom i nastaviti tako da iskoristimo lokalnu radnu snagu iz Olova koji nemaju nikakve tradicije u rudarstvu. Budući rudari iz Olova bili su u bosanskohercegovačkim rudnicima, a imamo i naše stručnjake u firmi koji ih obučavaju. Naš dugoročni plan je da uspostavimo saradnju sa Univerzitetom u Tuzli i da studenti obavljaju praksu i pripravnički staž u našem rudniku ako ga otvorimo – zaključio je Šabović.

Đemal Memagić načelnik Olova

– Razočaran sam šta se dešava već nekoliko godina oko otvaranja rudnika u Olovu. Zajedno sa investitorom bili smo kod Miralema Galijatovića premijer ZDK i dobro sam čuo kada je naredio administraciji da urade svoj dio posla. Očito je da to nisu učinili, kao što to rade već tri prošle vlade u kantonu. U Olovu jedva čekamo da se počne s eksploatacijom rude i sve činimo da se to što prije desi. Spreman sam pješice doći u Sarajevo ako treba samo da krene ovaj projekat. Ima li išta važnije od otvaranja radnih mjesta – izjavio je za Faktor Đemal Memagić načelnik Olova.