PreporukaIntervjuAdnan Terzić: Ljudi su u pravu kad kažu da se ceste ne...

Adnan Terzić: Ljudi su u pravu kad kažu da se ceste ne grade, u 2018. se to treba promijeniti

Percepcija javnosti je uvijek ista, ako se autoput ne gradi, onda se i ne radi. Svako objašnjenje o dugotrajnosti procesa pripreme za većinu građana pada u vodu, a naš sagovornik to vrlo dobro zna.

“Šta god da kažem, građani su na kraju u pravu. Imamo li gradnju ili nemamo? Trenutno ih nemamo onoliko koliko smo ih pripremili i koliko smo u mogućnosti. Također, treba spomenuti da je godinu dana postojao zastoj zbog neusvajanja akciza jer je Federalna vlada usvojila nova kreditna zaduženja s novim akcizama. Mi želimo ove godine otvoriti šest novih LOT-ova i da na njih uđu izvođači. Objašnjavati kako mi radimo svaki dan i da radimo više posla nego neki prije nas nema smisla – građani vide samo da li se gradi, a sada se pravi samo oko Zenice. Tu sliku konačno treba promijeniti”, rekao je Terzić za Klix.ba.

Riječ je o dvije dionice u Hercegovini i dionici na Zeničkoj zaobilaznici.

Južna trasa

U decembru prošle godine Evropska Investicijska Banka (Banka) je dostavila pismo Austocestama Federacije BiH u kojem traži da se postupak dodjele ugovora na izgradnji dionice Počitelj – Zvirovići ponovi.

Naime, EIB smatra da je došlo do povrede postupka nabavke usljed objavljivanja povjerljivih informacija u pojedinim medijima. Navedeno je da su istim prekršene odredbe o povjerljivosti iz Ugovora o finansiranju zaključenog između BiH i EIB-a.

Najpovoljniju ponudu tada je dao konzorcij iz Azerbejdžana i Kine s podizvođačem Heringom iz Širokog Brijega, ali isti nije ispunio uslove Autocesta vezane za garancije, što je bio dodatni problem. Sada sve ide na ponovljeni postupak.

“Ja sam optimista, u srijedu smo imali ‘conference call’ s bankom. Mi sada imamo proceduru koju smo dogovorili s EIB-om, koja podrazumijeva da pripremimo tendersku dokumentaciju. Kada oni daju saglasnost, ona se objavljuje po normalnoj proceduri na stranici EIB-a i u našim medijima, nadamo se krajem marta. U međuvremenu, ovdje bi trebao doći njihov ekspert da pomogne u procesu evaluacije. Moram priznati da mi još uvijek nije jasna njegova potpuna uloga, ali mi nemamo ništa protiv da banka aktivno učestvuje u procesu dodjele tendera”, objasnio je Terzić.

Podsjećamo, s EIB-om država ima potpisan ugovor od 100 miliona eura, što je procijenjena vrijednost radova. Posljednje ponude su se kretale u rasponu od 96 do 105 miliona eura. Riječ je o problematičnoj trasi koja čeka na početak gradnje već četiri godine, a do sada je poništeno nekoliko tendera.

Foto: N. G./Klix.ba

Dionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 km, a najznačajniji objekti su most Počitelj (945 m), petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna – Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. Predviđeni rok izgradnje bio bi 30 mjeseci.

Dvije dionice čekaju završetak tendera

“U toku je evaluacija ponuda za dva projekta, to su trase od Počitelja prema Buni od 7,2 kilometra, što košta blizu 30 miliona eura, te nastavak Zeničke zaobilaznice od Donje Gračanice do Vraca od blizu 4 kilometra, što košta 50 miliona eura. U sljedećih mjesec i po možemo očekivati potpisivanje ugovora na dvije dionice čime će blizu 80 miliona eura proći kroz finansijski krvotok Federacije BiH. Rok za izvođenje radova je 26 mjeseci”, rekao je Terzić.

Trenutni radovi

Na izgradnji dvije poddionice Drivuša – Klopče i Klopče – Donja Gračanica, ukupne dužine osam kilometara, grade se dva tunela, četiri vijadukta i most u dužini od 5,78 km. Na gradilištu je ukupno angažovano 430 radnika, a vrijednost radova je 140 miliona eura. Zenička zaobilaznica je zbog konfiguracije i geološko-tehničkih karakteristika jedna od najzahtjevnijih dionica na Koridoru 5C.

Završetak radova se predviđa za kraj 2018. godine.

Odron

Pored novih dionica, Autoceste su se pozabavile problemima na izgrađenim dijelovima A1. Naime, došlo je do popuštanja na kamenoj oblozi na Ban brdu, na dionici Sarajevo zapad – Lepenica.

“Voda je učinila svoje i pojavilo se klizište. Mi smo intervenisali, napravljen je projekt hitne sanacije i klizište je zaustavljeno. Sada smo prešli na trodnevna praćenja jer više nema pomjeranja. Ipak, očito je da je tu klizište koje je moglo nastati iz više razloga. Mi ćemo ustanoviti da li u startu projekt nije bio adekvatan i da nije uzeo u obzir sve podzemne vode, da li je izvođač pogriješio i nije pratio projekt ili da li je u vrijeme održavanja nepravilnim radnjama došlo do aktiviranja klizišta. Možda su se pojavile neke nove podzemne vode, ali ne možemo prejudicirati. U sljedećih 10-ak dana znat ćemo rezultat evaluacije”, kazao je naš sagovornik.

On je dodao kako se mora napraviti projekt trajnog rješenja i kako je on procijenjen na nekih 200.000 konvertibilnih maraka.

Iz Sarajeva za Beograd

Terzić pozdravlja ideju autoputa do Beograda s obzirom na to da bi za jedan dio gradnja i upravljanje pripali Autocestama Federacije BiH, tj. u dijelu trase preko Tuzle.

Ipak, naglašava naš sagovornik, za ovaj projekt veoma je bitno da ostane u rukama državnih vlasti.

“To je klasičan primjer ideje koju treba da vode država BiH i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. Meni je drago što je Ismir Jusko započeo te aktivnosti i što se krenulo u pravcu koji je najispravniji. Jer ako se krene preko entiteta i Distrikta Brčko, njihovih parlamenata, agencija za koncesije – to bi bila nemoguća misija. Ono u čemu mi dajemo kontribuciju to su svi resursi od naših već urađenih idejnih rješenja za spajanje Tuzle i Žepča i od Tuzle prema Brčkom. Svakako, entiteti učestvuju u skladu sa svojim zakonskim ovlastima kroz Autoceste FBiH i Autoputeve RS, ali opet – pod dirigentskom palicom države”, zaključio je Terzić.

klix.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE