Advokat Mustafa Skopljak: Građani Visokog nisu dužni plaćati opomene po naknadama za građevinsko zemljište

4300

Visočki “porez na zrak”, u vidu naknada za korištenje građevinskog zemljišta, izazvao je novu salvu polemika u visočkoj javnosti, nakon što su mnogim građanima krajem 2019. i početkom 2020. stigle opomene za plaćanje navodnih dugova nastalih po osnovu ove naknade.

MARKETING

Navodna dugovanja koja građani imaju po osnovu ove naknade, a koja je odlukom Ustavnog suda Federacije BiH proglašena neustavnom još 23. oktobra 2018. godine, izazvala su brojne nedoumice kod građana, zbog čega smo kontaktirali stručnjaka koji nam je pojasnio, nedvosmisleno, da li građani ove naknade trebaju plaćati, kao i da li trebaju plaćati navodna dugovanja koja se navode u opomenama, koje gradske vlasti šalju građanima.

“Prije davanja konkretnog odgovora, potrebno je napomenuti činjenicu da ovo pitanje egzistira od momenta, slobodno mogu reći, uvođenja spornog nameta. Samom laiku je jasno da, nakon prelaska iz socijalističkog sistema upravljanja u toliko željeni sistem parlamentarne demokratije, pravo na privatno vlasništvo postaje ustavna kategorija, zagarantovana Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Međutim, mnogima ni nakon 20 godina od uvođenja ovog sistema nije jasna ta činjenica ili ne žele znati za nju, pa su slobodnim tumačenjem zakona uveli pomenutu naknadu. Nakon ocjene ustavnosti i donošenja odluke Ustavnog suda FBiH, postavilo se pitanje kakvo dejstvo ima odluka suda. Bitno je razjasniti sljedeće činjenice: Sud u svojoj odluci nije naveo, niti obrazložio od kada se treba primijeniti odluka ustavnog suda. Iako je odluka Ustavnog suda FBiH detaljno obrazložena, nije rijetkost u praksi da ustavni sudovi ne navode od kada se ima primijeniti odluka suda. Kako je riječ o jako osjetljivom pitanju i povredi prava na privatno vlasništvo, sud je prilikom donošenja odluke trebao odlučiti o pravnom djelovanju odluke. Propustom Ustavnog suda FBiH nastaje problem u pogledu tumačenja primjene odluke. Ipak, mišljenja sam da se odredbe zakona koje su protivne Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Ustavu BiH i Ustavu FBiH smatraju ništavnim i kao takve se imaju smatrati kao da nisu ni postojale“, istaknuo je za Visoko.co.ba Mustafa Skopljak, visočki advokat sa sarajevskom adresom.

Visočani, obaveza plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta je neustavna jer nije u skladu sa Ustavom FBiH i ne morate da je plaćate

Takozvani “porez na zrak” koji je Visočanima nametnut kroz obavezu plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta i zvanično je proglašen neustavnim, a što je potvrdio i Kabinet potpredsjednika Federacije BiH Milana Dunovića. Osim u Visokom slična situacija je u susjednoj Brezi, Tešnju, a

Opomene za dvije naknade zbunile građane jer sadrže brojne nepravilnosti

On je dodatno i pojasnio da je jako bitno ko je donosilac odluke kojom se odredbe određenog zakona proglašavaju neustavnim, te da problem predstavljaju različiti propisi i pravila u pogledu djelovanja različitih ustavnih sudova na teritoriji BiH.

“Pravilima pred Ustavnim sudom BiH je regulisano da odluke kojima usvaja zahtjev odlučuju o pravnom djelovanju (ex tunc, ex nunc). Ustavni sud FBiH u okviru svog djelovanja radi u skladu sa Zakonom o postupku pred Ustavnim sudom FBiH, u kojem je naglašeno da odluke Ustavnog suda po pitanju ocjene ustavnosti, budu objavljene i djeluju od momenta objavljivanja u Službenim novinama FBiH. Na taj način, ne samo prilikom donošenja ove odluke, nego svih drugih odluka pred Ustavnim sudom FBiH, postavlja se pitanje svrsishodnosti Ustavnog suda FBiH, čija pravila djelovanja su u potpunosti drugačija od pravila rada Ustavnog suda BiH”, kazao nam je Skopljak.

Primjerak opomena Gradske uprave Visoko
Primjerak opomena Gradske uprave Visoko

Opomene koje su stigle na adrese građana, kako su i ranije pojasnili pravnici, sadrže niz nepravilnosti. Također, u opomenama su spojene dvije naknade, naknada za korištenje građevinskog zemljišta i komunalna naknada, što je dodatno zbunilo građane. Iste nepravilnosti istaknuo je i advokat Skopljak, pojašnjavajući da građani nisu dužni da plaćaju navodna dugovanja koja stoje u ovim opomenama.

“Izvršna vlast, svjesna situacije u kojoj se našla, i sama ne zna kako da djeluje u pogledu odluke Ustavnog suda, te je počela putem nadležnih službi slati nepotpisane opomene koje su, mogu reći, u najmanju ruku nakaradne. Iz opomena nije moguće utvrditi na šta se one odnose, da li za komunalnu naknadu ili naknadu za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, a što bi morali razdvojiti, jer je riječ o dvije naknade koje zakon razlikuje, posebno zbog činjenice da je naknada za korištenje građevinskog zemljišta proglašena neustavno.

Naizgled, u pomalo naivno napisanim opomenama, izvršna gradska vlast ne želi da razdvaja dvije naknade i pokušava na taj način natjerati građane da plate ono što sam već ranije rekao da nisu dužni plaćati. Prije svega, ne navodi se period potraživanja u opomenama. S tim u vezi, pored neustavnosti i ništavnosti naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, postavlja se pitanje zastarjelosti potraživanja po upućenim opomenama. Nadalje, opomene koje šalju ne potpisuju osobe koje ih izdaju u ime Grada Visokog, odnosno nadležnih službi, što dovoljno govori o principijelnosti onih koji odlučuju o sprovođenju naplate pomenutih dugova”, dodao je Skopljak.

Skopljak: Gradske vlasti u cilju prikupljanja budžetskog novca od građana ne mare o povredama ustavnih kategorija

Govoreći o eventualnim pravnim posljedicama koje bi građani mogli imati ukoliko odbiju plaćati opomene za neustavne naknade, Skopljak ističe kako bi građani svakako trebali potražiti pravnu zaštitu.

“U vezi sa posljedicama u pogledu neplaćanja naknada je nezahvalno odgovarati općenito, jer zavise od slučaja do slučaja u pogledu zastare, kao i od samog djelovanja odluke Ustavnog suda. Svakako da građani koji se nađu pred sudom trebaju odgovoriti na prijedloge za izvršenja upućene od Grada Visoko i iste osporavati, ne čekajući da im se za mizerne račune upisuju, najčešće, tereti na nekretninama. Time se otvara drugo, jako bitno pitanje, jer se provođenjem izvršenja na nekretninama radi naplate nesrazmjernog, odnosno mizernog iznosa potraživanja vrši povreda prava na dom, a o čemu bi trebalo govoriti zasebno. Gradske vlasti u cilju prikupljanja budžetskog novca od građana ne mare o povredama ustavnih kategorija, kao što su pravo vlasništva i pravo na dom“, pojasnio je Skopljak.

Gradska uprava Visoko
Gradska uprava Visoko

 

S obzirom na to da je građane dodatno zbunilo i saopćenje Gradske uprave Grada Visoko, u kome se navodi da je je na presudu Ustavnog suda FBiH moguće primijeniti “sudske i druge odluke i načelo “ex nunc” koje označava da pravni propis djeluje samo ubuduće”, odnosno da je moguće naplatiti sve dugove nastale prije nego je presuda postala pravosnažna u novembru 2018. godine, pitali smo našeg sagovornika da li je takvo nešto moguće učiniti.

Naravno da se aktuelna vlast ne želi, tek tako, odreći potraživanja naknada, ukoliko uzmemo u obzir da u godišnjim budžetima stavka po osnovu prihoda od naknada iznosi cca. 300.000 KM. Pogotovo u vremenu kada nam dolazi na naplatu kredit Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Mislim da sam u odgovorima ranije dao odgovor na ovo pitanje, jer uzimajući u obzir okolnosti koje su od interesa za zaštitu ustavnosti, pokretač postupka bi trebao zbog posljedica koje proizvode neustavne odredbe zakona tražiti dodatno pojašnjenje suda u pogledu djelovanja ove odluke”, rekao je Skopljak za Visoko.co.ba.

Komunalna naknada: Treba li je plaćati i je li diskriminirajuća?

S obzirom da su građanima, uz opomene za naplatu navodnih dugovanja nastalih po neustavnim naknadama, stigla i rješenja kojima se građani obavezuju da plate naknadu za korištenje objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje, što je izazvalo dodatnu zbunjenost građana, advokat Skopljak za Visoko.co.ba protumačio je i kakva je ovo naknada, te da li su je građani dužni platiti.

“Pitanje prava na naplatu komunalne naknade je nešto što nikada nije ni dovedeno u pitanje, za razliku od naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta. Obaveza plaćanja komunalne naknade je legalna i građani trebaju da je plaćaju. Sporna je partikularna primjena i provođenje naplate za stanovnike užeg jezgra grada, bez provođenja odluke o komunalnim naknadama za stanovnike drugih krajeva grada, koji su itekako obveznici plaćanja, u smislu Zakona o komunalnim djelatnostima ZDK”, istaknuo je Skopljak.

Advokat Mustafa Skopljak
Advokat Mustafa Skopljak

Diskriminacija građana, koja se ogleda u tome da su rješenja o plaćanju komunalne naknade dobili samo stanovnici užeg gradskog jezgra, a ne svi stanovnici grada Visoko, je ono što je izazvalo revolt kod nekih građana. Takvu diskriminaciju pojašnjava i advokat Skopljak.

“Sa pravnog aspekta, odnosno Zakona o komunalnim djelatnostima, ispunjeni su svi uvjeti za provođenje i naplatu komunalne naknade na skoro svim krajevima Grada Visokog, s obzirom na to da se naseljima sa uređenim građevinskim zemljištem, prema pomenutom zakonu, smatraju naselja opremljena najmanje pristupnom cestom, objektima za snabdijevanje električnom energijom i snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda prema mjesnim prilikama.

Očigledno je da postoji diskriminacija, jedna vrsta “nagrade”, odnosno kažnjavanje prema stanovnicima užeg jezgra grada, u odnosu na stanovnike drugih krajeva grada Visokog. Ako Grad Visoko nastoji da bude principijelan u svojim namjerama, da naplaćuje nešto sto je neustavno, pitanje naplate na cijelom terirotiju treba uputiti aktuelnoj izvršnoj vlasti. Očigledno je da se radi o političkoj odluci, jer svi koji poznaju političke prilike u Gradu Visokom znaju koji krajevi donose pobjedu na izborima”, zaključio je Skopljak za Visoko.co.ba.

S obzirom na sve navedeno u ovom tekstu vrlo je izvjesno da bi nadležni sudovi vrlo skoro mogli imati pune ruke posla, te da bi građani mogli zatražiti pravdu zbog opomena i neustavnih naknada, a ishodi tih parnica trebali bi pokazati koliko su u ovom slučaju narušena prava građana. Također, vrlo će zanimljivo biti, ubuduće, vidjeti i to da li će građani tražiti povrat sredstava po osnovu naknade koja je proglašena neustavnom, zbog čega se i zakon prema kojem je propisana smatra ništavnim, te je povrat novca sudskim putem vrlo izvjestan.

No, svemu tome ćemo svjedočiti u skoroj budućnosti.

 

Visoko.co.ba/Redakcija

Komentari

komentara