Alarmanti podaci o tome kakvu vodu pije stanovništvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Priznali su to i iz Zavoda za javno zdravstvo tog kantona. Prošle godine napravljene su 692 analize na mikrobiološku ispravnost vode. U 42 slučaja utvrđeno je prisustvo koliformnih bakterija što je, kažu u Zavodu, znak da se radi o nekom fekalnom zagađenju.
Prošle je godine 16 od 81 uzetog uzorka voda za piće na području Hercegovačko-neretvanskog kantona bilo, hemijskim parametrima gledano, kontaminirano. Možda je na prvi pogled omjer neznatan, no u Zavodu za javno zdravstvo HNK-a kažu da su hemijske supstance u vodi za piće itekako opasne po zdravlje.
– One se akumuliraju u organizmu čovjeka, to može da bude godinama, decenijama. Ali će one nakon nekog perioda pokazati svoju toksičnost, mutagenost, kancerogenost itd. – objašnjava Eniz Čolaković, šef Službe zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo HNK-a.
A kancerogena oboljenja su, opet prema podacima Zavoda, u HNK-u iz godine u godinu sve učestalija.
– Ona će vjerovatno u jednom brzom periodu možda sustići i kardiovaskularne bolesti od kojih umire najveći dio stanovništva. Danas petina gotovo stanovništva umire od kancerogenih bolesti i one su u porastu – ističe Čolaković.
No, da li su nerijetko neispravna voda i zrak direktna poveznica s ovim oboljenjima – struka ne zna. Barem ne bez detaljne analize, odnosno adekvatnih epidemioloških studija, kažu. Za koje treba novac koji, sudeći po onome kako se ponaša, vlast u HNK-u ne da. U više se navrata posljednjih godina tražio studiozniji pristup ovim pitanjima. Posljednji put – prošle sedmice, na sjednici Skupštine. Prijedlog jednog od zastupnika da se multidisciplinarnom analizom utvrdi razlog povećanja broja oboljelih, odnosno visoke stope mortaliteta uopće – odbili su i Vlada i Skupština.
– Odbili su taj prijedlog obrazloženjem: u čemu je problem što su porazne te stope, ako je sličan prosjek u cijeloj Federaciji. Drugim riječima, što bismo mi brinuli što se toliko umire – kaže Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Skupštini HNK-a.
U udruženjima koja već dugo vremena istražuju stanje u komunalnim djelatnostima, Mostara prvenstveno, tvrde da znaju odgovor zbog čega je stanje ovakvo.
– Imamo čitave političke strukture, institucije koje su se urotile protiv građana, naših interesa da bi se zaštitili loši menadžeri. To stvarno više nema smisla – zaključuje Marin Bago, predstavnik NVO mreže Naše društvo.
Jer menadžmenti bi javnih preduzeća i ustanova trebali odgovarati na pitanja otkud hemijske tvari i fekalije u vodi, kako u rijekama završava iscjedak s tzv. sanitarnih deponija, zašto imamo ogroman broj divljih deponija… Jednostavnije je, izgleda, zatvoriti oči pred problemom, a građanima ostaviti da nagađaju i špekulišu što sve više umiru od raka pluća i debelog crijeva.
Alarmanti podaci o tome kakvu vodu pije stanovništvo Hercegovačko-neretvanskog kantona. Priznali su to i iz Zavoda za javno zdravstvo tog kantona. Prošle godine napravljene su 692 analize na mikrobiološku ispravnost vode. U 42 slučaja utvrđeno je prisustvo koliformnih bakterija što je, kažu u Zavodu, znak da se radi o nekom fekalnom zagađenju.
Prošle je godine 16 od 81 uzetog uzorka voda za piće na području Hercegovačko-neretvanskog kantona bilo, hemijskim parametrima gledano, kontaminirano. Možda je na prvi pogled omjer neznatan, no u Zavodu za javno zdravstvo HNK-a kažu da su hemijske supstance u vodi za piće itekako opasne po zdravlje.
– One se akumuliraju u organizmu čovjeka, to može da bude godinama, decenijama. Ali će one nakon nekog perioda pokazati svoju toksičnost, mutagenost, kancerogenost itd. – objašnjava Eniz Čolaković, šef Službe zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo HNK-a.
A kancerogena oboljenja su, opet prema podacima Zavoda, u HNK-u iz godine u godinu sve učestalija.
– Ona će vjerovatno u jednom brzom periodu možda sustići i kardiovaskularne bolesti od kojih umire najveći dio stanovništva. Danas petina gotovo stanovništva umire od kancerogenih bolesti i one su u porastu – ističe Čolaković.
No, da li su nerijetko neispravna voda i zrak direktna poveznica s ovim oboljenjima – struka ne zna. Barem ne bez detaljne analize, odnosno adekvatnih epidemioloških studija, kažu. Za koje treba novac koji, sudeći po onome kako se ponaša, vlast u HNK-u ne da. U više se navrata posljednjih godina tražio studiozniji pristup ovim pitanjima. Posljednji put – prošle sedmice, na sjednici Skupštine. Prijedlog jednog od zastupnika da se multidisciplinarnom analizom utvrdi razlog povećanja broja oboljelih, odnosno visoke stope mortaliteta uopće – odbili su i Vlada i Skupština.
– Odbili su taj prijedlog obrazloženjem: u čemu je problem što su porazne te stope, ako je sličan prosjek u cijeloj Federaciji. Drugim riječima, što bismo mi brinuli što se toliko umire – kaže Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Skupštini HNK-a.
U udruženjima koja već dugo vremena istražuju stanje u komunalnim djelatnostima, Mostara prvenstveno, tvrde da znaju odgovor zbog čega je stanje ovakvo.
– Imamo čitave političke strukture, institucije koje su se urotile protiv građana, naših interesa da bi se zaštitili loši menadžeri. To stvarno više nema smisla – zaključuje Marin Bago, predstavnik NVO mreže Naše društvo.
Jer menadžmenti bi javnih preduzeća i ustanova trebali odgovarati na pitanja otkud hemijske tvari i fekalije u vodi, kako u rijekama završava iscjedak s tzv. sanitarnih deponija, zašto imamo ogroman broj divljih deponija… Jednostavnije je, izgleda, zatvoriti oči pred problemom, a građanima ostaviti da nagađaju i špekulišu što sve više umiru od raka pluća i debelog crijeva.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.