Alen Jazić: Ko je sve zbunjen najavljenim moratorijem o otplati kredita?

Uz izbijanje pandemije korona virusa bosanskohercegovačke vlasti na svim nivoima su se reorganizovale u krizne štabove i donijele odluke u skladu sa vanrednom situacijom. U moru mjera, naredbi i odredaba sa zakonskom snagom, jedna mjera je izazvala dosta pažnje javnosti – Moratorij o otplati kredita fizičkim i pravnim licima. Zbog svoje nepreciznosti je mnogi smatraju nedorečenom, što otvara mogućnosti za mnogostruku interpretaciju, pa onda i različitu percepciju najšireg sloja stanovništva.

Entitetske agencija za bankarstvo, kao regulatori bankarskog sistema su obavjestili da će biti uveden moratorij ili neka druga olakšica na otplatu kredita svim građanima kojima je smanjena kreditna sposobnost kao posljedica negativnih efekata proglašenog stanja nesreće u Federaciji BiH.

Istovremeno, zvaničnici, državni zaposlenici, zaposlenici javnih preduzeća, korisnici budžeta, kao i svi drugi kojima se primanja redovno isplaćuju nisu obuhvaćeni privremenom mjerom moratorija na otplatu kredita.

„Ovdje se stvara nerealna slika. Evo, mi smo u martu imali povećan promet, što je također nerealna slika. Narod je kupovao više nego mu je potrebno i mart je bio 30 posto bolji nego lanjski mart. Svjestan sam da će se te zalihe trošiti narednih mjeseci, pa će april, maj i juni biti puno lošiji nego ti lanjski mjeseci. Istovremeno sam zalihe morao dopuniti. Prije svega zbog psihološkog efekta da nema nestašica, pa onda zbog sprečavanja mogućih vještačkih poskupljenja… I šta sad, neko će mi reći da nisam ugrožen, jer sam imao čak i povećanje prometa? Da ne govorim koliko će konzumentima mojih proizvoda opasti kupovna moć. I šta trebam, otpuštati radnike ili umanjivati im plate zbog manjeg prometa i nedostatka podrške vlasti i banke“, pita se distributer osnovnih životnih namirnica ne želeći otkriti identitet, kako bi ne ispalo da se žali na sudbinu.

Nepoznanicu predstavlja i period posmatranja ugroženosti poslovanja u realnom, te sektoru trgovine, transporta, distribucije lijekova… A strah od nepoznatog budi i osjećaje ugroženosti.

„Osjećaj predstavlja individualnu reakciju fizičkog lica na neki događaj i ne može predstavljati termin za instituciju ili bilo koje pravno lice, kao vještačku tvorevinu. Agencija za bankarstvo Federacije BiH, u okviru svoje nadležnosti, donosi odluke, koje su podzakonski akti i predstavljaju obavezujuće akte po kojima su banke i drugi subjekti bankarskog sistema dužni da postupaju“, novode iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Čiji interesi će biti zastupani u vanrednoj situaciji?

Njihove kolege iz drugog bh. entiteta preciziraju zakonske definicije prema kojem je nihov osnovni cilj održavanje sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora, pa i u kriznim situacijama.

„Neosporno je da osnove bankarskog sektora, odnosno banaka posebno dolaze do izražaja u vanrednim okolnostima, što jeste trenutno slučaj. U uslovima ograničene uloge Centralne banke Bosne i Hercegovine u sferi monetarne politike i nepostojanja mogućnosti podrške likvidnosti komercijalnim bankama u stresnim situacijama, mišljenja smo da se sve odluke i rješenja koja se direktno odnose na rad banaka, posebno u dijelu likvidnosti, moraju donositi vrlo pažljivo i odmjereno i u saradnji sa bankarskom zajednicom. Nametanje bilo kakvih mjera koje bi za potencijal mogle imati ugrožavanje likvidne pozicije banaka, po našem mišljenju, nije dobro i može dodatno pogoršati situaciju i oslabiti poziciju banaka u pogledu pružanja podrške privrednim subjektima i stanovništvu, koja će očigledno biti neophodna u narednom periodu“, poručuju iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

U susjednim zemljama, poput Srbije je donesena jasna odluka da se moratorij na kredite uvodi svima, bez procjene utjecaja posljedica uzrokovanih virusom COVID-19. Međutim Vlada i regulator bankarskog sektora u enitetu Republika Srpska smatraju da svi nisu jednako pogođeni trenutnom situacijom.

„Trenutno dobra situacija u pogledu likvidnosti bankarskog sektora i visok nivo likvidnih sredstava u ukupnoj aktivi, daje manevarski prostor bankama da izađu u susret svojim klijentima u smislu odgode plaćanja dijela (grejs period, smanjeni anuitet) ili svih obaveza (moratorij). U interesu i samih banaka je da imaju dobre i platežno sposobne klijente jer samo na taj način će biti u mogućnosti ostvarivati planirane prihode a samim time i dobit. Neuredan klijent znači gubitak prihoda za banku (kamata, provizije, naknade), ali i dodatni trošak kroz obavezu izdvajanja rezervi za pokriće kreditnih gubitaka“, kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

Podsjećamo da agencije nisu budžetski korisnici nego se finansiraju iz naknada za izdavanje dozvola za rad banaka i drugih finansijskih organizacija bankarskog sistema, te mjesečnih naknada koje banke i druge finansijske organizacije bankarskog sistema izdvajaju za nadzor svog poslovanja. Dakle, regulatori bi trebali činiti premosnicu u lancu donošenja odluka od države prema bankama, a finansijski tokovi se odvijaju drugačijim smjerom. I taj podatak unosi dozu straha u javnosti, čiji interesi će biti zastupani u vanrednoj situaciji?

„Građani ne trebaju biti razočarani i percipirati da je pomenuti ‘nadređeni lanac’ okrenut naglavačke. U pozitivnim pravnim propisima, jasno su navedene obaveze, prava i odgovornosti svake od navedenih institucija – vlada, agencija za bankarstvo i poslovnih banaka. Ne mogu se subjektivna očekivanja pojedinaca, fizičkih, kao i pravnih osoba, nametnuti kao izvor pravne regulative. Subjektivno pravo i ‘narodna pravda’ nisu izvor pravne regulative. U realnom životu i radu, pravne norme određuju regulaciju i propisuju prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih lica, propisani način ponašanja, a ne subjektivno pravo ili „narodna pravda“. Takav način ponašanja su primjenili i vlade, agencije za bankarstvo i banke“, smatra prof.dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Naredba vs. preporuka

Objašnjava i postavljenu tezu da vlasti sa građanstvom komuniciraju putem „naredbi“, a sa bankama „preporukama“.

„Zdravlje svih građana na jednom geografskom prostoru je opće dobro svih njegovih stanovnika (čak i sve flore i faune, životne sredine) i zato vlade, kao predstavnice države imaju obavezu i pravo izdavati ‘naredbe’ kada je u pitanju zdravlje svih njenih građana. Druga je situaciju u poslovnim intitucijama i poslovnim radnjama koja nisu ‘opće dobro’ al pari karaktera kao što je zdravlje svih građana u jednoj državi ili entitetu. I zato se kod poslovnih institucija i poslovnih radnji, od strane vlada ne može koristiti termin ‘naredba’. Ako bi vlade ekstremno postupile prema agencijama za bankarstvo i bankama da ‘naređuju’, to bi moglo imati, između ostalog, i elemente konfiskacije (najdirektniji atak na imovinu firme, institucije od strane države, entiteta) ili nacionalizacije (proces u kojem država određeno privatno vlasništvo stavlja pod vlastitu kontrolu i prevodi u državnu svojinu). Zato entitetske vlade u BiH ne mogu koristiti termin ‘naredba’ u odnosu prema agencijama za bankarstvo i bankama“, napominje profesor Šain.

Ostaje nejasno hoće li u narednom periodu lančani procesi zahvatiti sve segmente privrednog djelovanja, pa i oni koji trenutno nisu pogođeni posljedicama pandemije, osjete potrebu za nekom vrstom pomoći države i njoj podređenih institucija.

„Da li su sadašnja olakšanja za komitente dovoljna, posebno je pitanje i stvar objektivnih analiza, uz što veće minimiziranje subjektivnog arbitriranja svih zainteresiranih strana u ovim obligacijskim odnosima. Stručne analize, na svim relevantnim razinama, trebaju pokazati da li se i kada, kako i koliko trebaju mijenjati postojeće norme u poslovanju banaka“, zaključuje Željko Šain uz konstataciju da entitetske vlade nisu direktni vlasnici agencija za bankarstvo i banaka i nemaju pravo, bez zakonske osnove, ništa im naređivati.

Izvor: Al Jazeera