Naslovnica Preporuka Alma Milišić:...

Alma Milišić: Govorim šest stranih jezika i čitam na dodatnih pet

76

BiH je rasadnik talentiranih mladih ljudi koji su, uprkos lošoj opštoj klimi, odlučili ostati i svoje karijere graditi u našoj zemlji. Jedan istinski dragulj je Sarajka Alma Milišić, koja je zbog velike ljubavi prema jezicima i pisanoj riječi odlučila podstaći ljude da čitaju knjige iz različitih zemalja svijeta…

Alma Milišić je svestrana mlada dama. Audiovizuelni je prevodilac, video producent, poliglot i bibliofil. Magistar je engleskog jezika i književnosti, te veliki ljubitelj jezika i pisane riječi.

Pored maternjeg govori šest stranih jezika (španski, engleski, italijanski, portugalski, arapski i turski) i čita na još dodatnih pet.
– Španski sam naučila u djetinjstvu, uporedo sa svojim maternjim jezikom, tako da ga također smatram svojim maternjim. Koristim ga svakodnevno i pored bosanskog i engleskog, jedan je od jezika na koje prevodim. Kulturološki sam veoma vezana za Španiju, i osjećam se kao kod kuće kad god putujem u tu zemlju – počinje priču Alma te dodaje da je engleski, italijanski i portugalski naučila veoma rano, između pete i osme godine.

– Arapski sam progovorila u svojoj 20-oj godini, mada sam ga počela učiti mnogo ranije, u svojoj 15-oj. Posljednji jezik koji sam naučila je turski, i njega sam naučila za svega dva mjeseca. Radi se o vrlo jednostavnom, i gramatički veoma uređenom jeziku, tako da ga je bilo lako naučiti. Trenutno usavršavam klasični arapski i učim mandarinski. Nakon mandarinskog, imam želju naučiti neki od afričkih jezika. To će, najvjerovatnije, biti Hausa jezik. Riječ je o jednom od novo-ugroženih jezika Afrike, sa vrlo bogatom književnom historijom. No, to će sigurno biti godinama poslije. Mandarinski važi za jedan od najkompleksnijih jezika u svijetu, i sigurno će mi trebati mnogo vremena da ga usavršim.
Milišić ističe da su jezici veoma fluidni, te da njihovo učenje nikada ne prestaje.

– Jednom kada se jezik nauči, potrebno ga je konstatno održavati, na dnevnoj bazi. Također je bitno biti u kontaktu s maternjim govornicima, kako bismo bili u dodiru s promjenama u jeziku. Srećom, današnje društvene mreže nam to olakšavaju. Pored toga, bitno je biti u krugu ljubitelja jezika, a jedno od najboljih mjesta za to je Konferencija poliglota koja se održava svake godine na različitim lokacijama, i koja okuplja poliglote svijeta, ili putem online grupa za ljubitelje stranih jezika.. Svaki novo-naučen jezik proširi vam svjetonazor i čini vas dijelom njegove kulture. Izreku “Kada si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin” shvatam vrlo ozbiljno, te uvijek nastojim da pratim običaje države u kojoj se nalazim. Ukoliko govorim njihov jezik, trudim se da pričam isključivo na njemu. Iskustvo je pokazalo da ljudi to mnogo cijene, i vrlo brzo vas vide kao jednim od njih. Govornicima više jezika se vrlo često desi da se u govoru “prebacuju” s jednog jezika na drugi kako bi bolje objasnili nešto, što se u engleskom naziva “code-switching”. Ali, isto tako se desi da ako određeni period govorimo na određenom jeziku, nismo u mogućnosti da se odmah prebacimo na neki drugi, pa čak i maternji, te nam je potrebno kratko vrijeme da se “reprogramiramo”. No, naučila sam da to prihvatim kao dio sebe i da ne pridajem veliku pažnju tome – kaže Alma.

Naša sagovornica gaji i veliku ljubav prema pisanoj riječi koju je naslijedila od oca, pisca. Naučila je čitati s pet godina.
– U kući imamo privatnu biblioteku, od nekih 500 knjiga. Ne znam tačan broj knjiga koje sam pročitala do sada, ali brojka se kreće negdje između šest i sedam stotina, ne svih iz moje biblioteke. Čitam na 12 jezika, iako govorim samo sedam (jedan maternji) od njih. Ostalih pet su iz istih jezičkih porodica jezika koje govorim, tako da se lako snalazim sa njihovom pisanom formom. Čitam gotovo sve žanrove, no najbliža mi je i dalje poezija i kratki romani Moderne.

Pitali smo je i koja knjiga je promijenila njene svjetonazore.

– Bilo je mnogo takvih knjiga, i teško se ograničiti na samo jednu. No, spomenula bih Kameni Spavač bosanskohercegovačkog pisca, Maka Dizdara. Pročitala sam je vrlo rano, u drugom razredu osnovne škole, te sam u jednom trenutku znala gotovo sve poeme napamet. Bila sam oduševljena lingvističkom komponentom knjige, te i dan-danas je smatram jednom od svojih omiljenih. Nedavno sam upoznala prevodioca koji ju je preveo na engleski jezik, gdina. Francis Jonesa. Proveo je na ovim prostorima dugi niz godina, samo kako bi usavršio bosanski jezik, te približio Dizdarevu poeziju govornicima engleskog jezika. Mislim da nam to dovoljno govori o bogatstvu i značaju ove knjige. Pored nje, spomenula bih knjige češko-francuskog pisca, Milana Kundere, posebno knjigu Neznanje, koja se u mnogome oslanja na homerovsku nostalgiju zastupljenu u Odiseji. Jedna od knjiga koje sam nedavno pročitala, a koja je također ostavila veliki utisak na mene je i kratki roman Žuta kiša ( La Lluvia Amarilla), španskog pisca Julio Llamazaresa. Knjiga prati priču posljednjeg stanovnika sela Ainielle u Pirinejima. Napisana je u formi monologa, i po stilu naracije vrlo je slična Srcu tame Josepha Conrada, i Okretaju zavrtnja Henry Jamesa – kazala je naša sagovornica.

Ova svestrana mlada djevojka piše i svoj blog. Ideja je nastala kao želja da ljubiteljima književnosti približi čitanje na svjetskim jezicima, te im pruži veći izbor knjiga na istim.

– Željela sam da ih podstaknem da čitaju knjige iz različitih zemalja svijeta, osobito na svom maternjem jeziku. S obzirom da je engleski lingua franca današnjice, veliki broj knjiga se printa upravo na ovom jeziku. To otežava odabir na drugim jezicima, osobito kada se radi o manjim jezičkim grupama, no ipak ih nije nemoguće pronaći. Olakšavajuća okolnost je to što je u svijetu trenutno zastupljen trend pridavanja važnosti svom maternjem jeziku, tako da mislim da je moj blog došao u pravo vrijeme. Na blogu dijelim sažetke knjiga koje sam pročitala, te jezike na kojima su te knjige dostupne. S obzirom da je moja publika internacionalna, sažetke dijelim na engleskom jeziku, ali i na jeziku na kojem sam pročitala knjigu. Cilj mi je pokriti što više zemalja svijeta, ali vodim računa o tome da knjige budu kratke i jednostavne. Ono što me raduje jesu osobe koje mi kažu da ih je moj blog podstakao da čitaju knjige izvan engleskog govornog područja, te literaturu manje zastupljenih država. To me ispunjava. Nedavno smo pokrili države poput Surinama, Antigue i Barbude, i Nigerije. No, ipak, najveći dio svega ovoga se odvija na mom Instagram profilu, gdje kroz kratke videe i postove pričam o ovim knjigama, te generalno o mom čitalačkom iskustvu kada se radi o čitanju na stranim jezicima. Pored toga, ljudima pokušavam približiti bh. književnost, koja je neizostavni dio mene, dijeleći sa njima prevedena djela, te prevodeći dijelove knjiga koje do sada nisu prevedene na strane jezike – kaže Alma.

S obzirom na obim posla koji obavlja svakodnevno pitali smo je i kako izgleda njen radni dan, te kako stiže sve obaviti na vrijeme.

– Kada radite kao prevodilac, vaš radni dan počinje noć prije. Pošto je moje polje audiovizualni prijevod, najčešće radim na prijevodima videa, dokumentarnih filmova, te web-stranica. Vrlo je bitno izvršiti potrebnu pripremu prije nego pristupim prijevodu, te pobrinuti se da svaki detalj bude pokriven. Rokovi su vrlo često kratki, i nema mjesta pogreškama, tako da je dobra organizacija ključ uspjeha. Većinu dana provodim ispred kompjutera ili u studiju za snimanje. Kada ne prevodim, onda produciram sopstvene videe, ili čitam. Kao što i sam naziv, audiovizualni prijevod, sugestira, radi se o audio i vizualnim komponentama prijevoda, što vrlo često podrazumijeva kako pisani tako i usmeni prijevod, odnosno sinhronizaciju i ‘voice-over’. Pored toga, vrlo je bitno poznavati različite softvere, te alate za titlovanje, i generalno, biti u toku sa promjenama u prevodilačkom polju – završava Milišić.

Trenutni bestseleri

– Nedavno je objavljena lista bestselera, i na vrhu ljestvice su memoari bivše Prve Dame Sjedinjenih Američkih Država, Becoming ili ‘Postajanje’. Nisam je još uvijek imala priliku pročitati, ali sam čula da je knjiga imala veoma pozitivne reakcije. U Turskoj se trenutno čita knjiga Diplomatik Vahşet ili ‘Diplomatski zločini: Mračne tajne ubistva Jamala Khashoggija’, napisane od strane dvojice turskih novinara. Knjiga je još uvijek dostupna samo na turskom jeziku. Imala sam priliku pročitati je nedugo nakon izdavanja, kao i par drugih knjiga vezano za tu tematiku. Kao prevodilac, morate biti u toku sa skoro svim dešavanjima.

Omiljeni citat…

”Vrlo je vjerovatno da ću umrijeti pored hrpe knjiga koje sam namjeravao pročitati.” (Lemony Snicket)

 

Visoko.co.ba/www.ladiesin.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.