PreporukaIntervjuAlmin Zrno: Pokušavam srušiti nametnutu sliku i stereotipe o ovom podneblju

Almin Zrno: Pokušavam srušiti nametnutu sliku i stereotipe o ovom podneblju

Almin Zrno je jedan od najznačajnijih fotografa iz Bosne i Hercegovine koji već dvije decenije fotografijom odgovara na svijet koji ga okružuje. Njegovu karijeru obilježili su različiti fotografski izričaji koje je javnosti približio izložbama koje su održane u BiH, ali i inozemstvu, kao i mnoga priznanja i nagrade koji su stigli kao potvrda kvaliteta njegovog rada.
Nedavno je u sarajevskom Kinu Meeting Point povodom objave Takmičarskog programa 25. Sarajevo Film Festivala otvorena izložba “Looking back” kojom je Zrno prikazao portrete članova žirija i dobitnika Srca Sarajeva od 2004. do 2018. godine. I danas mu je, kaže nam, izazov raditi portrete javnih ličnosti, kao i za vrijeme prvog izdanja SFF-a na kojem je radio.

“Danas, iz ove perspektive, 15 godina poslije, osjećaj sreće i zadovoljstva je neupitan. Znajući s koliko malo vremena raspolažemo svaki put kada fotografišemo učesnike i učesnice Takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala te da ti portreti nastaju u ranim jutarnjim satima, a trebaju biti gotovi i postavljeni na zid iste večeri, takav rad zahtijeva jaku fokusiranost i koncentraciju. Svi učesnici i učesnice tu noć prođu crveni tepih, hrabro stanu ispod svojih portreta i iste potpišu, i sve to ispred nebrojeno kamera i fotoobjektiva. Uslovno rečeno, prostora za grešku ne smije biti. Na moju sreću, a njihovo zadovoljstvo, do sada se nije desila nijedna zamjerka”, rekao je Zrno u razgovoru za Klix.ba.

“Apologija Erosa”

Krajem prošlog mjeseca u Fotogaleriji Centra za kulturu otvorena je izložba “Apologija Erosa”. Izazov mu je, priča nam, raditi akt fotografije koje su njegov obračun s konzervativizmom, jer njima prikazuje sukobljenost tradicije i modernog vremena.

“Nikad ne prelazeći granicu dobrog ukusa, kroz akt se bavim svojom vječitom inspiracijom – filozofijom slabosti i jačine ljudskog tijela. Ovaj ciklus fotografija, pod nazivom ‘Apologija Erosa’ nas vraća u doba glorifikacije Erosa, po mojoj mjeri ljepote. Kao svojevrsna studija nagog ljudskog tijela, ove fotografije sadrže sav sklad, ljepotu i uzvišenost, primarno, ženskog tijela. To je moj odgovor na svijet koji me okružuje i ogledalo moje stvarnosti. Forma akt fotografije mi nudi bezbroj mogućnosti za razotkrivanje, kako tijela tako i duha. Nadam se da na posmatrače uspijevam prenijeti vlastitu emociju, nikad vulgarnu, i vlastito poimanje života i svijeta”, rekao je.

Ovu izložbu prethodno su vidjeli građani i građanke Ljubljane, Beča, Zagreba… Izložbe u inozemstvu znače mnogo, a izlazak na zapadno tržište i kompariranje svog rada sa drugim umjetnicima i umjetnicama širom svijeta je uvijek izazov.

“Tu mogućnost, nažalost, u našoj državi nemamo jer nas značajni fotografski autori i autorice i izložbe zaobilaze u širokom luku. Kroz promociju sebe i svoje umjetnosti van granica Bosne i Hercegovine promovišem i grad i državu iz koje dolazim. Na taj način pokušavam srušiti nametnutu sliku i stereotipe o ovom podneblju. Nažalost, ovdje je na sceni i odsustvo validne kritike, a ona je svakom stvaraocu nužna. To je još jedan od razloga zašto je važno izlagati svoj rad vani, ali i izložiti sebe kao umjetnika pred relevantnu kritiku te samim tim dobiti relevantnu povratnu informaciju”, pojasnio je.

Fotografija “Majka Srebrenice”

Jedna od njegovih najpoznatijih fotografija je “Majka Srebrenice” koja je od 2001. godine, kada je nastala u Potočarima, obišla skoro cijeli svijet. Na godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici, 11. jula ove godine, je u dimenziji 16 metara visine postavljena na istanbulskom trgu Taksim.

“Snaga te fotografije kroz protok vremena jednostavno ne nestaje. Štaviše, ova fotografija mi je snažnija, jača i potrebnija, možda više danas nego ikada prije. Potvrdu toga dobijam svaki put iznova kada je izložim, nažalost na jedan tako tužan datum kao što je 11. juli. Ova fotografija je prethodno obišla gotovo čitav svijet, izlagana je u većini svjetskih metropola. A reakcije ljudi na nju su gotovo uvijek iste. Pred jednom majkom u čijoj boli je satkana i bol jednog naroda, ljudi jednostavno zanijeme. S njima i ja. Dokle god je na sceni negiranje genocida, Majka Srebrenice nam je potrebna. To je moj doprinos borbi za istinu i pravdu”, naglasio je.

No, ujedno je “Majka Srebrenice” fotografija zbog koje je odlučio da se više neće baviti tim vidom fotografije.

“Zaista ne mogu graditi svoju sreću na tuđoj nesreći. Taj osjećaj me je obuzeo kada sam 11. jula 2001. godine napravio ovu fotografiju. Gledajući je izrađenu, jer tada je fotografija još uvijek bila analogna, shvatio sam da ne želim bilježiti tuđi bol i na njemu profitirati. Bol jedne majke je bila nesnošljiva, taj trenutak u vremenu i danas svjedoči jednom bezumnom zločinu. Možda je moja Majka Srebrenica morala nastati upravo zato da i danas stoji kao nijemi svjedok genocida, ali i kao simbol hrabrosti, hrabrosti jedne majke da nastavi život koji je obilježila i ispunila tolika količina smrti. Izložiti ovu fotografiju je uvijek teško, a još teže pronaći moralni mir unutar sebe. Ma koliko ja ne želio raditi s njom, ona uvijek, na neki svoj način, pronađe put do ljudi koji je žele izložiti. Kada god dobijem upit za izlaganje, vodim se samo time koja je organizacija i svrha u pitanju. Uvijek je dajem bez naknade za korištenje i bez autorskog honorara”, bio je iskren.

Nemjerljiv doprinos bh. fotografiji

Almin Zrno već dvadeset godina pruža nemjerljiv doprinos bh. fotografiji, a kaže nam da je veoma sretan svime što je postigao za dvije decenije karijere.

“Bez lažne skromnosti, ima tu puno stvari na koje zaista mogu biti ponosan: više od dvadeset samostalnih izložbi u BiH i inozemstvu, sedam prestižnih Collegium Artisticum nagrada, na desetine zajedničkih izložbi i, naravno, dvije autorske monografije na koje sam izuzetno ponosan, ‘Vijećnica’ (2015.) i ‘Apologija Erosa’ (2018.). Sretan sam ukoliko je moj rad rezultirao boljom situacijom na bh. fotografskoj sceni”, rekao je.

Kaže kako je stanje na polju fotografije u našoj državi teško, no ističe da je tako unutar svake druge grane umjetnosti.

“Kultura i umjetnost su uvijek predstavljale nadgradnju društva, a ne privjesak vladajućih kao što se to danas nastoji predstaviti. Umjetnost bi trebala biti korektiv društva; slobodna, nezavisna, hrabra, odgovorna i odgovor na stanje u društvu. Mislim da je danas mladim fotografima i fotografkinjama teže graditi karijeru nego što je to bilo meni. Danas je konkurencija veća, protok informacija brži, a kao što sam već rekao, potpuno odsustvo bilo kakve validne kritike te mlade ljude baca ulijevo i udesno dok pokušavaju pronaći sebe i svoj put unutar nečega tako fantastičnog i širokog kao što je fotografija. Ipak, optimista sam. Smatram da kvalitet uvijek ispliva na površinu i da će oni najbolji među nama uvijek pronaći svoje zasluženo mjesto”, rekao je Zrno na kraju razgovora za Klix.ba.

 

Visoko.co.ba/klix.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE