Amazonsko pleme se sprema za borbu s ilegalnim drvosječama

Muškarci iz amazonskog plemena Tembe sve češće stavljaju tradicionalne ratničke boje i s lukovima i strijelama patroliraju svojom zemljom duboko u amazonskoj prašumi, a priča o nadolazećem sukobu s ilegalnim drvosječama je sve glasnija.

Tenzije oko teritorije su dosegle nove visine pošto su šumski požari, koji se obično podmeću da bi se raščistilo zemljište, proteklih nedjelja uništili velike dijelove brazilske Amazonije. Neki od urođeničkih naroda koji žive u Amazoniji kažu da deforestacija prijeti njihovoj zemlji i načinu života.

Taj problem postoji odavno, i eskalira. Pripadnici plemena Tembe su više puta upozoravali drvosječe da se drže dalje od njihovog rezervata a 27. avgusta su preduzeli i akciju.

Ljudi iz sela Tekohaw su na šumskoj stazi vidjeli drvosječe koje su motornim testerama, kamionima i traktorima obarali i odvozili drveće. Ratnici Tembea su napravili snimak, a potom otjerali drvosječe i zapalili njihovu opremu.

“Uništili smo njihovu mehanizaciju jer oni odavno uništavaju naše živote. Naš život je šuma”, rekao je Ronilson Tembe. On je u nedavnoj patroli kroz šumu bio prekriven lišćem od glave do pete i nosio je veliki crveni rog kojim je dozivao saborce.

Tembe su ponosni na svoju pobjedu ali se plaše odmazde. Policija je počela nadzor improvizovanih pilana oko zemlje Tembea nakon što je poglavica sela Tekohaw prijavio pretnje smrću.

“Sa svakim narednim danom, naše selo je sve bliže invaziji. Ne želimo da nas ubiju mecima. Želimo da federalna vlada preuzme odgovornost i garantuje nam pravo da živimo na svojoj zemlji, da živimo u miru”, rekao je poglavica Sergio Muxi Tembe. On je na glavi nosio šareni vijenac od perja makaa i drugih ptica, a na ručnom zglobu tradicionalnu narukvicu od kosti, odmah do digitalnog sata.

Teritorija Alto Rio Guama, dom Tembea, zakonom je zaštićena. Međutim, u realnosti se nalazi pod opsadom drvosječa koji žele da se domognu vrijedne drvne građe u brazilskoj državi Para, jednoj od najvećih proizvođača i izvoznika drveta.

Para je, kao i druge države u Amazoniji, pogođena hiljadama požara koji su pojačali međunarodnu zabrinutost za najveću svjetsku prašumu, smatranu za ključni bedem u borbi protiv klimatskih promjena.

Ekipa novinara Associated Pressa je danima boravila u Amazoniji da bi dokumentovala vatre i deforestaciju u udaljenom rezervatu, do kog je moguće doći ili rijekom ili veoma lošim putevima.

U selu Tekohaw, na obali rijeke Gurupi, živi oko 600 pripadnika plemena Tembe u čijem načinu života se miješaju tradicija i modernost. Seljani love pirane i ptice, beru voće i s prašumskog drveća uzimaju sastojke za tradicionalne lijekove, dok drugi gledaju televiziju ili se preko telefona kače na internet u kolibama sa slamnatim krovovima.

Kao i na drugim mjestima u Brazilu, stroža primjena ekoloških zakona između 2004. i 2014. je drastično smanjila deforestaciju u Amazoniji. Deforestacija je poslije toga ponovo počela da se uvećava, a još više nakon što je broj požara početkom avgusta naglo povećan.

Ekstremno desničarski predsjednik Brazila Jair Bolsonaro je tada, pod jakim pritiskom međunarodne zajednice, poslao vojsku da pomogne u obuzdavanju nekih požara i zabranio najveći broj legalnih paljenja vatre u cilju raščišćavanja zemljišta u Amazoniji na 60 dana.

Bolsonaro je, ipak, ranije obećao da će olabaviti zakonsku zaštitu urođeničkih teritorija kao način da se razvije brazilska ekonomija, što je obećanje za koje njegovi kritičari tvrde da je podstaklo sukobe.

Brazilski lider vjeruje da je autohtonom stanovništvu dodijeljeno previše zemlje. Oko 14 odsto Brazila predstavlja urođeničku teritoriju, što je, prema Bolsonaru, preveliko područje za relativno malobrojnu populaciju. Šef brazilske diplomatije Ernesto Araujo je prošle nedjelje u Washingtonu rekao da je otvaranje Amazonije za razvoj “jedini način da se šuma zaštiti”.

Neki eksperti smatraju da su problemi naroda Tembe direktna posljedica vladine politike.

“To dovodi do situacije da je bezakonje u Amazoniji (…) postalo toliko da je preživljavanje autohtonog stanovništva zaista ugroženo. A oni nemaju mnogo kapaciteta da se odbrane. To su ljudi koji žive od zemlje, koji se bave poljoprivredom. Oni su veoma svjesni svog okruženja i kako da ga održe jer od toga žive”, rekla je analitičarka Monica de Bolle, koja je nedavno pred američkim Kongresom govorila o Amazoniji.

Human Rights Watch je u ovonedjeljnom izvještaju naveo da deforestaciju u Amazoniji “najvećim dijelom sprovode kriminalne mreže koje koriste nasilje i zastrašivanje protiv onih koji pokušavaju da ih zaustave”. Ta organizacija je okrivila brazilsku vladu za neuspjeh u zaštiti prašume i naroda koji pokušavaju da je odbrane.

Te kriminalne organizacije mogu da “koordinišu izvlačenje, obradu i prodaju drveta u velikim količinama sa slanjem naoružanih ljudi da zastraše i, u nekim slučajevima, ubiju one koji žele da zaštite šumu”, navodi se u izvještaju Human Rights Watcha, zasnovanom na razgovorima s urođenicima i drugima u brazilskim državama Para, Maranhao i Rondonia.

Poslanik u brazilskom parlamentu Edmilson Rodrigo, koji je iz Pare, pozvao je na odbranu amazonskih urođenika.

“Otimači zemlje, rudari i drvosječe, uzeli su njihove zemlje i oni su reagovali pokušajima da zemlju odbrane”, naveo je Rodrigo.

Žene plemena Tembe kažu da će njihovi muškarci pretrpjeti gubitke ako dođe do borbe s drvosječama koje su vjerovatno naoružane vatrenim oružjem. One su izrazile nadu da će neki međunarodni donator ratnicima Tembea dati pancire. “Naši muževi idu da paze na našu zemlju a ovo je naše jedino oružje”, rekla je poglavičina žena Anailde Tembe, držeći luk i tobolac strijela.

visoko.co.bA/federalna.ba/Beta