Arhivska građa i podaci o referendumu ‘rasuti’ po raznim zbirkama

140

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik “Udruženja za modernu historiju” Husnija Kamberović kazao je da nigdje nije sačuvana arhivska građa i materijal referenduma koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, kada su građani BiH glasali o nezavisnosti države.

MARKETING

Neposredno nakon održavanja referenduma, dodao je profesor Kamberović, u BiH je počeo opći rat te da je malo ko vodio računa o materijalima o pripremi i održavanju referenduma.

– Arhivska građa i podaci o referendumu su ‘rasuti’ po raznim zbirkama, novinskim izvještajima ili privatnim zaostavštinama. S aspekta očuvanja arhivskog materijala, to je veliki problem, jer nemamo na jednom mjestu sve podatke – istakao je Kamberović.

Historiografija je, dodao je Kamberović, referendum u radovima uglavnom promatrala u kontekstu šireg aspekta izlaska BiH iz Jugoslavije, te je istakao da nema nijedan poseban rad koji je tematizirao isključivo pitanje referenduma.

– Problem je što ne znamo gdje se čuva referendumski materijal koji je bio u vlasništvu Republičke komisije za održavanje referenduma, dok su općinske arhive velikim dijelom uništene u ratu – pojasnio je Kamberović.

Međutim, istakao je da postoji mnogo radova koji se u nekom širem kontekstu bave referendumom, ali da bi bilo dobro kad bi se našlo dovoljno izvornog materijala kako bi se svi aspekti mogli analizirati.

– Uvijek je ključno pitanje ko je najviše glasalo, da li su to Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, a i ko je bojkotirao referendum. Poznato je da je uz Bošnjake i Hrvate i jedan dio Srba glasao za nezavisnu BiH – istakao je Kamberović.

Podsjetio je da je referendum održan u atmosferi ‘veoma zategnutih’ političkih odnosa u BiH, kada je Srpska demokratska stranka napustila Skupštinu i proglasili sebe kao neku zasebnu jedinicu.

Naglasio je neminovnost održavanja referenduma ističući da nije bilo druge alternative, jer su se u isto vrijeme drugi nacionalizmi razvijali, kao što je srpski, hrvatski i slovenački nacionalizam koji se odrekao Jugoslavije, zbog čega BiH nije imala drugog rješenja.

– BiH je ili mogla ostati u nečemu što se formalno zvala Jugoslavija, a što je u značilo ‘velika Srbija’ ili je mogla tražila put neovisnost – kazao je Kamberović te dodao da su BiH i njeni lideri ipak prije raspisivanja referenduma tražili način da ipak sačuvaju Jugoslaviju.

Na referendumu je glasalo 2.073.568 glasača, izlaznost je bila 63,7 posto – 99,7 posto je bilo za nezavisnost, a 0,3 posto protiv.

Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

 

Visoko.co.ba/federalna.ba

Komentari

komentara