BiHKulturaBh. kulturno-historijsko nasljeđe prepušteno samo sebi

Bh. kulturno-historijsko nasljeđe prepušteno samo sebi

Sudionik tribine Boris Trapara istaknuo je kako je pristup kulturno-povijesnom nasljeđu u BiH na jako lošoj razini.

– Arhitektura nije neophodna za preživljavanje i onda ona pati, a kulturno-povijesno nasljeđe spada u domenu kulture i govori o našem identitetu i mi ga često uzimamo zdravo za gotovo. Ne poštujemo ga, nemamo izgrađen odnos prema njemu i prepušteno je samo sebi – naglasio je Trapara.

Po njegovim riječima, kulturno-povijesno nasljeđe u našoj zemlji nije adekvatno zaštićeno zakonom, a kada je i zaštićeno zakonom, taj se zakon ne primjenjuje.

– Najviša institucija u BiH koja se bavi očuvanjem kulturno-povijesnog nasljeđa je Komisija za očuvanje kulturno-povijesnih spomenika i ona donosi odluke i zakone o proglašenju dobara koji su od izuzetnog značaja za našu zemlju. Međutim, problem nastaje kod financiranja obnove gdje nije jasno definirano tko se bavi tim segmentom – kazao je Trapara.

Naglasio je kako kulturno-povijesno blago, pored prava koje nam pruža, zahtjeva i određene obveze.

– Naša je obveza kao stanovnika ovog grada i ove zemlje da štitimo kulturno povijesno nasljeđe i da ga promoviramo u najboljem svjetlu kako ono i zaslužuje – istaknuo je.

Maja Popovac, jedna od sudionica tribine, ukazala je na alarmantno stanje u Mostaru kada je u pitanju kulturno-povijesno nasljeđe te pozvala struku, posebice arhitekte, konzervatore i povjesničare umjetnosti da prekinu šutnju.

– Godinama smo svjedoci postepene degradacije spomenika, jer ovaj način na koji mi danas obnavljamo spomenike, odnosno ne obnavljamo, nije održiv. Ovo može trajati jedno kratko vrijeme, a nakon toga imat ćemo devastirane i loše urađene objekte, koji će zahtijevati jako puno novca za održavanje ili će imati neku namjenu koja nije adekvatna – izjavila je Popovac uoči početka tribine.

Po njezinom mišljenju, najveći problem predstavlja neadekvatna restauracija.

– Kada napravimo lošu intervenciju na spomeniku nepovratno smo izgubili jako vrijedan materijal za buduće generacije jer spomenici brže propadaju ako su loše obnovljeni – kazala je, naglasivši kako se u Mostaru događa “brutalna degradacija spomenika, upravo kroz održavanje”.

Na tribini “Nasljeđe koje nestaje – Značaj stručnog pristupa zaštiti kulturno-povijesnog nasljeđa u Mostaru i Bosni i Hercegovini” govorila je i Tatjana Mićević – Đurić. Tribinu je moderirao Dario Terzić.

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE