Bosna i Hercegovina će morati uključiti oporezivanje karbon-dioksida (CO2) koji ispuštaju termocentrale kako bi cijena električne energije bila bliža tržišnim cijenama, potvrdio je za “Nezavisne” Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice u Beču.
“Cijena električne energije u termoelektranama na ugalj u BiH je zaista vještački niska, s obzirom na to da CO2 nije oporezovan kao u EU, a treba uzeti u obzir da se proizvodnja električne energije iz ugljena subvencioniše iz budžeta”, rekao je on.
S tim u vezi, kako ističe, EU pomaže transformaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije koji su manje štetni za ljudsko zdravlje i pomažu suzbijanju klimatskih promjena.
U EU kažu da je BiH preuzela obaveze u području energetike, koje se odnose na struju, gas, okolinu, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.
Oni ističu da EU kroz Instrumente pretpristupne pomoći pruža direktnu podršku kroz 90 miliona evra, od kojih se 82 miliona evra odnose na investicije, a osam miliona na izgradnju institucija i usvajanje potrebnih propisa u ovoj oblasti.
“Trenutno EU pruža pomoć u usvajanju zakonodavstva, i nastavlja pružati podršku kad postoji politička volja da se zakoni približe najboljim evropskim praksama”, navode u EU.
Nedavno je Johanes Han, evropski komesar za proširenje, izrazio nezadovoljstvo što se u BiH i dalje razmišlja o izgradnji termoelektrana poput Bloka VII u Tuzli, a da se vrlo malo radi na solarnim panelima i vjetroelektranama.
U Ministarstvu energetike i rudarstva RS kažu da je pokušana realizacija dva projekta izgradnje vjetroelektrana, od kojih je jedan propao, a za drugi je u toku izrada projektne dokumentacije.
Za projekat “Trusina” Vlada je, kako kažu, 2012. godine dodijelila koncesiju za izgradnju parka vjetrenjača na lokaciji Trusina, opština Nevesinje, privrednom društvu “Eol prvi” d.o.o. Nevesinje na period od 30 godina, ali je u martu 2019. ugovor raskinula zbog neispunjenja obaveza.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, nedavno je najavio novi koncesioni postupak za Trusinu ukupne instalisane snage od 50 megavata, ali u Ministarstvu zasad nemaju novih informacija u vezi s ovim projektom.
Đokić je, međutim, za RTRS rekao da je u planu intenziviranje gradnje vjetroelektrane i solarnih elektrana, te zajedno sa Srbijom tri hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine.
“To nije samo energija iz hidroresursa, već i energija vjetra, solarna, kao i energija koja se može dobijati iz biomase i nekih drugih izvora”, rekao je Đokić.
Što se tiče projekta “Grebak”, u Ministarstvu navode da je ugovorom o koncesiji definisano da će vjetroelektrana biti izgrađena u roku od tri godine i četiri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.
“U drugoj fazi, u trajanju od 16 mjeseci, biće izgrađena vjetroelektrana, izvršena montaža opreme i pribavljene druge dozvole potrebne za početak komercijalnog rada. Projekat je trenutno u fazi pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti i planirano je da prvi konkretni radovi budu započeti polovinom naredne godine”, kažu oni.
Kopač kaže da je suverena odluka Vlade RS na koji način će pristupiti izgradnji energetskih objekata iz obnovljivih izvora, poput solarnih panela i vjetroelektrana.
“Ako se bude davala podrška ovim projektima, ona bi trebalo da bude davana na način koji neće unijeti nepotrebnu nelojalnu konkurenciju i izobličiti zakonitosti slobodnog tržišta”, kaže on.
Prema njegovim riječima, potrebno je ukinuti dodatne tarife za električnu energiju iz solarnih panela i vjetroenergije, te da ih treba zamijeniti premijama koje bi bile definisane na tržišni način.
RS njeguje politiku niskih cijena
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstava, rekao je da Srpska i dalje njeguje politiku niskih cijena električne energije za koju se opredijelila prije deceniju i više, smatrajući da struja treba da bude dostupna svima po što povoljnijim uslovima.
“Cijena kilovat-časa električne energije u Srpskoj danas je najniža u regionu. Svaki pokušaj da tu cijenu dovedemo na tržišni nivo, uporediv sa onom u regionu, nije dobijao podršku u javnosti. Takvu vrstu podrške je teško i obezbijediti jer građani smatraju da je to povećanje njihovih troškova”, kaže Đokić.
Đokić smatra da, sa druge strane, nije korektno da oni koji realno imaju veće plate, kao i znatno veću potrošnju električne energije to plaćaju po istoj cijeni kao penzioneri sa niskim primanjima, nezaposleni građani. Istakao je da je, nakon određenih nerazumijevanja u vezi sa načinom obračuna cijene struje za određene grupe tarifnih potrošača ili kupaca, premijer Srpske Radovan Višković nedavno obećao da cijena za te grupe neće biti mijenjana ni ove, a ni tokom naredne godine.
visoko.ba/nezavisne.com
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.