BiH opravdano očekuje da do kraja 2019. dobije kandidatski status

Vijeće ministara BiH nije raspravljalo o navodnim aktivnostima hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije na području naše zemlje. S obzirom na to da resorni državni ministar Dragan Mektić nije prisustvovao sjednici, a nije ni ovlastio nikoga da prezentuje tražene informacije, ova tema će biti razmatrana na nekoj od narednih sjednica Vijeća ministara BiH. Denis Zvizdić, predsjedavajući ove institucije, rekao je da na jutrošnjem sastanku direktor OSA-e nije mogao dati potvrdu medijskih navoda te da se čeka očitovanje ministra Mektića. Također, i Predsjedništvo BiH od Mektića očekuje da im dostavi informacije.

Predsjedavajući Vijeća ministara BH Denis Zvizdić je na pres-konferenciji povodom četiri godine rada aktuelnog saziva, govoreći o evropskim integracijama, kazao da su realizirani svi zvanični uvjeti sa evropske agende Bosne i Hercegovine, kao stvaranje pretpostavke za dobivanje kandidatskog statusa.

“BiH zaista s pravom, opravdano, na bazi rada i truda, na bazi realiziranih aktivnosti u procesu u kojem je Vijeće ministara BiH bilo ključni, pozitivni generator tih procesa, očekuje da do kraja ove godine dobije kandidatski status”, naveo je Zvizdić.

Ništa nismo dobili, naveo je, “preko reda, ništa ne tražimo van standardnih procedura i zaista očekujemo da ne bude nikakvih novih uvjeta i da dobijemo kandidatski status koji imaju i druge zemlje zapadnog Balkana“.

“Mislim da je to najavažnija poruka za građane BiH, posebno za mlade ljude”, smatra Zvizdić.

U međuvremenu, ponovio je, realizirani su svi drugi uvjeti, usvojene sve tražene strategije, najaktivniji smo član Berlinskog procesa, pristupili smo transportnoj zajednici…

Šarović: Cilj su nam bili standardi, uz otvaranja tržišta

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Mirko Šarović je na pres-konferenciji povodom četiri godine rada aktuelnog saziva, kazao da je cilj i plan ministarstva na čijem je čelu bio da rade, prije svega, na standardima.

“Standardi su za nas bili najvažniji, uz otvaranja tržišta, odnosno uklanjanje barijera koje su za našu ekonomiju, za naše privrednike bili prisutni, ne samo kada je u pitanju CEFTA, nego i neka druga, treća tržišta ili tržište EU”, naveo je Šarović.

Kaže da su u tom smislu imali uspjeha, napominjući da ipak sve stvari nisu završili.

Govoreći o standardima, Šarović podsjeća da 2015. godine, na početku mandata ovog saziva Vijeća ministara, kada je u pitanju hrana biljnog i životinjskog porijekla „praktično u EU nismo mogli da izvozimo ništa“.

“Danas je preostalo da riješimo samo pitanje dostizanja standarda za izvoz crvenog mesa, mesa goveda, ovaca i koza, ali smo u završnoj fazi. Ovim tempom, vjerujemo da će taj posljednji korak da se desi u 2019. godini, jer nam je prihvaćen akcioni plan, što znači da očekujemo dolazak inspekcije iz Dablina koja bi nam dala ‘zeleno svjetlo'”, kazao je Šarović.

Uz to, dodao je on, fokus su stavili i na strategije. Napomenuo je da su, od četiri najvažnije usvojene u ovom mandatu, tri su koje su produkt rada Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Istaknuo je da su one važne zato što „podižu naš opći kredibilitet kao zemlje i omogućavaju nam da budemo dio velikih potencijalnih evropskih projekata i da možemo da povlačimo sredstva iz IPA-e“.

“Svoj fokus u Ministarstvu dali smo i na uklanjanje barijera koje smo imali u trgovini sa našim susjedima, sa Srbijom i Hrvatskom, u trgovini s EU, u trgovini sa Turskom i nekim drugim zemljama, sa Rusijom. Te barijere smo otklanjali, sa Rusijom u par navrata, što je bio dobar primjer kako možemo i u nadmetanju sa velikima da se izborimo i da uspijemo u uklanjanju necarinskih barijera, nevidljivih barijera koje se stvaraju na granici”, istaknuo je ministar Šarović.

Napomenuo je da su završili i više međunarodnih sporazuma.

Naveo je i da postoje stvari koje nisu završili, ali da su vrlo blizu i tog rješenja.

“Pitanje članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, možda nešto da uradimo. Odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva, ta posljednja karika koja nam treba da je usvojimo, je na stolu, ona čeka podršku i saglasnost drugih nivoa vlasti koji učestvuju u ovom cijelom procesu. Konačna instanca je Vijeće ministara BiH”, kazao je Šarović.

Pomenuo je i pitanje energertskog sektora, odnosno zakona koji tretira najnovije standarde iz oblasti električne energije i gasa.

“Nemamo, naveo je on, potpunu saglasnost po tom pitanju. Nadam se da ćemo izbjeći moguće sankcije. Vjerujem da zakon koji također čeka na usvajanje u Vijeću ministara BiH, da će dobiti zeleno svjetlo od drugih nivoa vlasti koji trebaju da daju saglasnost na ovaj zakon”, kazao je ministar Šarović.

visoko.ba/federalna.ba/Fena