BiHBiH treba manje oružja i manje uniformisanih ljudi

BiH treba manje oružja i manje uniformisanih ljudi

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko predstavio je ambasadorima Vijeća sigurnosti UN-a izvještaj o neformiranju vlasti i zastojima u provođenju reformi.

Izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2018. do 15. aprila 2019. godine.

Posebne kritike usmjerene su prema politici iz entiteta RS, koji negira genocid u Srebrenici. Konkretno, Inzko je prozvao Milorada Dodika kao predsjedavajućeg i člana Predsjedništva BiH koji prijeti secesijom.

“Dužnost mi je upoznati vas s ovim dešavanjima i pitati vas kako biste vi reagovali na takvo što u vašoj regiji ili zemlji”, kazao je Inzko.

Zahvalio je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i predsjedniku Francuske Emannuelu Macronu na organiziranju sastanka lidera Zapadnog Balkana. Podsjetio je na mogućnost formiranja rezervnih sastava policije, najprije u entitetu RS, a potom i u Federaciji BiH, kazavši da takvi potezi ne doprinose miru i stabilnosti u BiH.

“Naprotiv, time je pokrenuta negativna spirala nepovjerenja i međusobnog nadmetanja. Umjesto toga, organi vlasti na svim nivoima trebaju da rade na boljoj saradnji kako bi javnu sigurnost podigli na najviši nivo i osigurali sigurno okruženje. Imigracija te pitanja koja se tiču izbjeglica i azila spadaju u ustavne nadležnosti državnih institucija i njihove kapacitete treba ojačati. To bi bio odgovarajući primjer bolje saradnje”, rekao je visoki predstavnik.

“BiH treba manje oružja i manje uniformisanih ljudi, a ne više”, dodao je Inzko.

BiH i dalje, kako je rekao, treba posebnu pažnju međunarodne zajednice.

“Sedam mjeseci nakon općih izbora, političkim životom u BiH i dalje dominira proces formiranja koalicija i imenovanja vlasti. Iako su Republika Srpska i većina kantona u Federaciji BiH krenuli u proces formiranja vlasti ubrzo nakon izbora, novo Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH, nažalost, još nisu imenovani”, rekao je Inzko.

“Međunarodna zajednica očekuje što skorije formiranje Vijeća ministara BiH”, dodao je Inzko i podsjetio na pozitivne pomake na polju napretka prema članstvu u Europskoj uniji.

Nažalost, kako je dodao, pozivanje na podjele i destabilizirajuća retorika, kojoj ponekad pribjegavaju isti oni lideri koji deklarativno ističu svoje opredjeljenje za evropski put BiH, obilježili su period na koji se odnosi ovaj izvještaj.

“Pored separatističkih izjava pojedinih političara iz Republike Srpske, vodeće hrvatske političke stranke uporno odbacuju presude međunarodnih sudova koje se odnose na njihovo ratno rukovodstvo i nastoje oživjeti strukture tadašnje paradržave. Također, početkom godine, vodeća bošnjačka politička stranka najavila je svoju namjeru da ospori naziv entiteta Republika Srpska što je očekivano vodilo ka daljnjim prijetnjama otcjepljenjem”, rekao je visoki predstavnik.

U ovom kontekstu, visoki predstavnik je naglasio da “Ustav BiH potvrđuje da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske.”

Nedostatak opredijeljenosti za vladavinu prava u BiH i dalje predstavlja veliki problem. Inzko je spomenuo neprovedene presude u predmetu Ljubić te presudu u vezi s izbornim sistemom u Mostaru, a zbog neprovođenja potonje presude lokalni izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine.

Također je naglasio neuspjeh u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i u sličnim predmetima, zbog čega je i dalje na snazi sistem koji diskriminira neke građane jer im onemogućava kandidiranje za javne funkcije.

Nadalje, visoki predstavnik je naglasio da nekoliko kantona u Federaciji BiH još uvijek nije ispunilo svoju obavezu da osiguraju potpunu ravnopravnost pripadnika srpskog naroda, dok organi vlasti u Republici Srpskoj i dalje ne poštuju sudske odluke o registraciji vojne imovine i 9. januaru kao Danu Republike Srpske.

Na kraju je Inzko zatražio od političkih lidera da prestanu s neodgovornom retorikom i da naprave iskorake kako bi BiH nastavila napredovati na putu ka EU, saopćeno je iz OHR-a.

Prije predstavljanja izvještaja, Inzko se sastao, između ostalog, s Antóniom Guterresom, generalnim sekretarom UN-a. Inzko ga je upoznao s tim da su vlasti entiteta RS jednostrano poduzele korake na uspostavljanju rezervnog sastava policije, što je, kako je objasnio Inzko, izazvalo negativnu spiralu nepovjerenja, a posljedica toga je produbljivanje podjela u BiH. Inzko je kazao da entitet RS ne bi trebao nastaviti uspostavu rezervnog sastava policije, nego bi trebao započeti dijalog s agencijama za provođenje zakona na državnom i na nivou Federacije BiH.

Neke od tema o kojima su Guterres i Inzko razgovarali su i formiranje vlasti u našoj zemlji, vladavini prava, stabilnosti i prosperitet svih građana u BiH. Inzko je Guterresu ponovio da odmah mora prestati osporavanje institucija na državnom nivou kao i priče o državnosti entiteta, otcjepljenju i crtanju novih granica. Također, Inzko je pozivao nadležne vlasti da provedu sve preostale sudske presude, poput onih Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, kao i odluke ustavnih sudova, a pogotovo one koje se odnose na jednakopravnost svih konstitutivnih naroda ili na sprečavanje diskriminacije ostalih, podvukao je visoki predstavnik u BiH.

visoko.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE