Naslovnica BiH BiH trenutno ...

    BiH trenutno u statusu neaktivne članice Partnerstva za otvorenu vlast

    24

    Bosna i Hercegovina je trenutno, zbog zastoja u donošenju prvog akcionog plana, stavljena u status neaktivne članice Partnerstva za otvorenu vlast – rečeno je danas na pres-konferenciji, povodom obilježavanja Sedmice otvorene vlasti.

    BiH je pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast 2014. godine i pred sebe je stavila određene obaveze koje je neophodno ispuniti.

    Koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan, koji je i predsjedavajući Savjetodavnog vijeća za implementaciju Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u BiH, je kazao da je pristupanje toj inicijativi impliciralo preuzimanje odgovornosti i obaveze da će se BiH, kroz pripremu i implementaciju prvog akcionog plana opredijeliti za konkretan napredak u području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne uprave i uključivanje i osnaživanje građana i civilnog društva, borbe protiv korupcije i korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građanima.

    – Kako bismo napravili prvi plan Vijeća ministara BiH, donesena je odluka o imenovanju tijela koje će voditi aktivnosti na pripremi i izradi takvog dokumenta – naveo je Ćuzulan.

    Dodao je da okvirni akcioni plan za BiH čine četiri pojedinačna plana – državni nivo, FBiH, RS i Brčko distrikt BiH, te da je u prošloj godini trebalo da se ti akcioni planovi donesu i da BiH uđe u fazu izrade okvirnog akcionog plana za cijelu zemlju.

    Podsjetio je da je Savjetodavno vijeće formirano u maju prošle godine i od tada su radili na pripremi pojedinačnih akcionih planova, „tako da su četiri upravna nivoa izradila nacrte dokumenata i predložili područja poboljšanja unutar svakog nivoa vlasti“.

    Međutim, Ćuzulan navodi da taj posao nije završen do kraja i još nisu poslani dokumenti na usvajanje vladama.

    Kaže da za razliku od tri upravna nivoa, akcioni plan u RS-u nije prošao javne konsultacije, što je bila jedna od obaveza, da se kroz saradnju i s civilnim društvom kreira takav dokument.

    Istaknuo je da, obilježavajući Sedmicu otvorene vlasti (OpenGovWeek), žele podstaći institucije da što prije završe sve potrebne aktivnosti.

    – Bosna i Hercegovina je trenutno, zbog neizvršavanja ove obaveze i zastoja koji smo imali u donošenju akcionih planova, stavljena u status neaktivne članice Partnerstva za otvorenu vlast i na Upravnom odboru inicijative je dat rok Bosni i Hercegovini da se do kraja ove godine svi ovi dokumenti usvoje i da potpuno legitimno i spremno BiH uđe u jednu dobru inicijativu – naglasio je Ćuzulan.

    Pomoćnik ministra pravde BiH Nedžad Salman je kazao da se Vijeće ministara BiH opredijelilo da nacrt akcionog plana Vijeća ministara za provedbu Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 2019-2021. obuhvati nekoliko izazova kao što su jačanje integriteta institucija, efikasnije upravljanje javnim resursima, poboljšanje javnih usluga kroz primjenu otvorenih podataka, povećanje transparentnosti institucija…

    S tim u vezi, Vijeće ministara BiH se odlučilo za mjere koje bi trebale dovesti do proaktivnije objave informacija na web stranicama institucija i ispunjavanja standarda proaktivne transparentnosti.

    Salman je napomenuo da je kreirano šest mjera koje će se provoditi u periodu 2019-2021. godine.

    – Trenutno čekamo još samo jedno mišljenje Ministarstva finansija, nakon čega bi Ministarstvo pravde formiralo kompletan materijal i delegiralo ga na Vijeće ministara BiH kao tačku dnevnog reda. Nadamo se da bi se to moglo desiti u skorije vrijeme – kazao je Salman.

    Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić je kazala da je suština OGP inicijative da vlade zemalja članica pokazuju svojim prisustvom u toj zajednici Partnerstva za otvornu vlast da su spremne na jednu inkluzivnu participatornu saradnju sa građanima.

    – Činjenica da 2019. godine, poslije skoro pet godina, BiH nije bila u mogućnosti ili nije bila spremna da podnese prvi akcioni plan dovoljno govori o tome da li smo mi uopšte spremni da učestvujemo u takvoj jednoj zajednici reformista – navela je Bičakčić.

    Istaknula je da je BiH jedina zemlja u regionu koja nije bila u mogućnosti da dostavi akcioni plan, dok sve ostale zemlje na Balkanu, osim Kosova zbog svog specijalnog statusa, već implementiraju najmanje prvi, a neke čak i drugi akcioni plan.

    Pojasnila je da je OGP inicijativa nešto što bi bio prirodni nastavak aktivnosti organizacija civilnog društva na izgradnji demokratskih principa u zemlji. Suština je u transparentnom i odgovornom odnosu vlasti prema građanima u cilju izgradnje jednog efikasnog sistema rada vlade.

    Projekt menadžer u Transparency International BiH Emsad Dizdarević je podsjetio da je OGP inicijativa pokrenuta 2011. godine inicijalno od 11 zemalja, s ciljem osiguranja konkretnog napretka na području transparentnosti i otvorenosti rada javnih institucija, uključivanje građana u proces donošenja odluka…

    – BiH je pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast 2014. i pred sebe je stavila određene obaveze koje je neophodno ispuniti. Za ispunjenje samih obaveza Vijeće ministara BiH je formiralo i Savjetodavni odbor, koji se sastoji od predstavnika svih nivoa vlasti u BiH i organizacija civilnog društva – kazao je Dizdarević, te podsjetio da globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast godišnje obilježava Sedmicu otvorene vlasti (OpenGovWeek).

    Rukovodilac Programa jačanja javnih institucija koji po nalogu Savezne vlade Njemačke provodi njemački GIZ Mathias Mühle je, govoreći o tome zašto Vlada SR Njemačke podržava Partnerstvo za otvorenu vlast u BiH, kazao da su prije četiri godine počeli pružati stručnu pomoć.

    Po njegovim riječima, od tada do danas počeli su dijalog između javnih institucija i civilnog društva, a rezultat tog dijaloga su zajedničke inicijative proaktivne transparentnosti.

    visoko.co.ba/federalna.ba/Fena

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.