Prošlo je više od pola vijeka od zemljotresa koji je promijenio lice Banja Luke. Razorni zemljotres u Banjoj Luci desio se na današnji dan, 27. oktobra. 1969. godine.
Počeo je jakim “prethodnim udarom”, u noći 27. oktobra u 2.55 sati.
Podrhtavanje se nastavilo, a glavni udar, koji je uništioo grad, desio se u 8:53 sati, kada je vrijeme za Banju Luku stalo.
Zemljotres je 1969. u potpunosti devastirao grad. Odnio je 15 života, 1.117 ljudi bilo je lakše ili teže povrijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna.
Uništeno 86.000 stanova. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave administracije (152). Privreda je pretrpjela značajne gubitke.
Grad mladosti prvi put ostaje bez nje. Autobusi odvoze iz Banje Luke osnovce i srednjoškolce koji školsku godinu završavaju u raznim krajevima bivše Jugoslavije.
.jpg)
Jedan od onih koji se ovoga sjeća je banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović, koji je u to doba bio student. Vijest o katastrofi dočekala ga je u Poljskoj, na košarkaškom turniru.
“Bio je ponedjeljak. Tamo sam dobio tu strašnu vijest, da Banja Luke više nema. Odmah su mi obezbijedili vozilo, da se što prije vratim u grad”, kazao je on, piše Srpskainfo.
Dodao je da su posljedice zemljotresa bile vidljive i prije nego što je došao u Banja Luku, jer u Bosanskoj Gradiški nije bilo struje.
“Bio je mrak, a napolju su gorile vatre“, rekao je Kuštrinović.
Ispričao je da je, okupljene oko vatre, u dvorištu porodične kuće u Rosuljama, vidio žive i zdrave svoje najmilije.
Sjeća se i lijepih i humanih stvari, ljudske solidarnosti, komšije koji je bio vozač u “Autoprevozu” i koji je dovezao autobus kako bi djeca iz ulice spavala u toplom, ali i kako je cirkus Adria, koji se zadesio u gradu, poklonio Banja Luci veliki cirkuski šator.
Ispričao je da je park “Mladen Stojanović” postao vagon naselje u kojima su mjesecima živjeli oni koji su ostali bez krova nad glavom.
Na Trgu Krajine i danas se nalazi sat koji je prestao da radi 27. oktoba 1969. godine u 9.11.
Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.