PreporukaBob Marley: ‘Ljudi koji pokušavaju da učine svijet gorim nikad ne uzimaju...

Bob Marley: ‘Ljudi koji pokušavaju da učine svijet gorim nikad ne uzimaju slobodan dan. Zašto bih ja?’

Doduše, od kada nas je napustio legendarni Jamajkanac prošlo je skoro isto toliko godina koliko je trajao njegov život, a istorija svijeta koja se upravo stvara i dalje će se bilježi kao istorija ratovanja. Planeta gdje se rodila rege ikona, od oca bijelca i majke crnkinje, i dalje ima problem sa rasizmom i zapravo spisak nevolja omiljenog nam trećeg kamena od Sunca je isuviše dug za dnevne novine. Šta je onda bolje? Bolja je istorija muzike i milioni ljudi koji su odrasli i odrastaju uz Marlija, a takvih u istoriji svijeta nikad nije bilo više.

Duhovnost, mir, ljubav, rastafarijanizam, priče kako je Hajle Salasije došao na Jamajku 1966. i naučio Marlija o svemu ovom,da bi ovaj “doktorirao” nabrojane osobine pomoću vlastitog životnog iskustva pričaće se večeras od Kingstona do Novog Grada u Republici Srpskoj. Međutim, vizija jednog svijeta i jedne ljubavi Boba Marlija ne ogleda se samo u izložbama, svirkama, rege koncertima, tribinama i ostalim događajima, pišu nezavisne.com.

To što Jamajka već tradicionalno svake godine slavi šest dana Marlijev rođendan ili što će, recimo, u Hrvatsku ovog ljeta doći Demijan Marli, samo su mali dio mita o Bobu Marliju, kao o klasičnom heroju u očima malog čovjeka. Uzgred, Demijan Marli je rege muzičar i jedan od jedanaestoro biološke djece Boba Marlija. Isto tako blizu 75 miliona duša su Facebook pratioci slavnog kompozitora, tekstopisca, pjesnika i pjevača, a ono što je bitno i što se preskače jeste upravo gorespomenuto herojstvo. Priča o Bobu Marliju je, naime, klasična priča uspješnog suprotstavljanja političkoj represiji, priča o heroju malih, poniženih i uvrijeđenih.

Stoga mitski dometi nacionalnih junaka –  Vilijema Volisa kod Škota, Ahileja kod Grka i mnogih drugih (u novijoj historiji Če Gevara), veoma su slični dometima Boba Marlija. Razlika između njih je što su svi ostali izašli iz stanja rata i ratovanja, dok je Marli došao iz fenomena mira, dok sličnosti idu unedogled. Pored borbe za slobodu i poruke da će na kraju “sve biti u redu”, Marlijeva mitska težina je ta da on nije nacionalni heroj, nego polumitski heroj planete Zemlje.

Zbog toga, iako će biti korišteni u kapitalističke svrhe, popularnost muzike Boba Marlija i slavljenje dana njegovog rođenja ili obilježavanje smrti u budućnosti, imaju samo tendenciju rasta.

Neki ljudi osjećaju kišu, ostali samo pokisnu

Bio je rastafarijanac, jedan od najvećih zagovornika pan-afrikanizma, i pjevao je o dokidanju represije. Njegove misli i citati i danas se rado parafraziraju. Pročitajte neke od njih!
* Veličina čovjeka ne ogleda se u njegovom bogatstvu, već u njegovom integritetu i sposobnosti da na ljude oko sebe utiče pozitivno.

* Neki ljudi osjećaju kišu. Ostali samo pokisnu.

* Biljka gandže je lijek za narod.

* Jedna od dobrih strana muzike je što kada te pogodi, ne osjećaš bol.

* Bolje umrijeti boreći se za slobodu nego robovati cijelog života.

* Voli život koji živiš. Živi život koji voliš.

* Ne možeš pronaći pravi put ako su ulice asfaltirane.

* Svaki čovjek ima pravo da sam odlučuje o svojoj sudbini.

* Prije nego što počneš da upireš prstom u mene, uvjeri se da su tvoje ruke čiste.

* Istina je da će te ljudi povrijediti, samo treba naći one koji su vrijedni toga.

* Ljudi koji pokušavaju da učine svijet gorim, nikad ne uzimaju slobodan dan. Zašto bih ja?

* Dan kada budeš prestao da se takmičiš, je dan kada ćeš pobjediti.

* Otvori oči i pogledaj oko sebe. Da li si zadovoljan životom koji živiš?

* Moj strah je taj koji mi daje hrabrost.

* Kažeš da voliš kišu, ali koristiš kišobran da bi hodao po kiši. Kažeš da voliš Sunce, ali tražiš hlad kada ono sija. Kažeš da voliš vjetar, ali kada duva, zatvaraš prozor. Zato sam i uplašen kada kažeš da me voliš.

* Muzika i biljka idu zajedno. Već dugo vremena pušim biljku. Još od 1960-ih, kada sam počeo da pjevam.

globalcir.com/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE