Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Evropi

125
Foto: Arhiv/Ilustracija

Sa samo četiri posto zaštićenog kopnenog područja, Bosna i Hercegovina je država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Evropi.

MARKETING

U povodu Dana planete Zemlje, koji se obilježava 22. aprila u više od 150 zemalja svijeta, organizacija SaveOnEnergy analizirala je skoro 80.000 zaštićenih kopnenih područja u Evropi, izračunavajući postotak zaštićenog prostora po zemlji, kako bi otkrili koja država ulaže najveće napore u očuvanju svog prirodnog terena.

U analizi koju je provela ova web stranica otkriveno je da sa samo četiri posto Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Evropi. Iako postoji 40 takvih mjesta, oni pokrivaju samo 1.922 km2 od 192.232 km2 kopna zemlje.

Luksemburg je evropska zemlja s najvećim postotkom zaštićenog zemljišta (76 posto) zahvaljujući zaštićenim mjestima kao što su Geopark Mëllerdall i Naturpark Our. Ali Luksemburg je i jedna od najmanjih zemalja u Evropi (2.586 km2) i ima samo 134 takva područja, ali s tim površinama koje pokrivaju 1.963 km2 zauzima prvo mjesto.

Na drugom mjestu je Slovenija, sa 72% zemlje koja je zaštićena, a država ima 1.891 zaštićenih područja.

Štiteći samo šest posto svoje kopnene zemlje, Rumunija se nalazi na posljednjem mjestu. Iako imaju mnoga zaštićena područja, poput Dealul Zackel i Cindrel, ona nisu široko rasprostranjena po cijeloj zemlji.

Posljednjih pet mjesta na mapi sa najvećim postotkom zaštićene prirode popunjavaju Srbija, Belgija i Portugal, sa samo sedam, osam i devet posto zaštićenog zemljišta, saopćio je SaveOnEnergy.

 

Visoko.co.ba/Federalna.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.