Čak 46 posto srednjoškolaca konzumira zaslađene sokove

Doručak ili zajutrak ne konzumira 36 posto srednjoškolaca, a 46 posto njih redovito konzumira zaslađene gazirane i negazirane sokove, dok ih 17 posto nikad ne konzumira integralne žitarice, a 51 posto ih konzumira tek povremeno.

Rezultati su ovo ankete pod nazivom „Ispitivanje prehrambenih navika srednjoškolaca Grada Mostara“ koju su u sklopu Civitasovoga projekta proveli učenici Srednje medicinske škole Sestara milosrdnica Mostar Leonarda Vujević i Antonio Tambić, u suradnji s docenticom dr. sc Anitom Jurić i asistenticom specijalisticom nutricionizma Nevenom Ćorić s Agronomskoga i pehrambeno –tehnološkoga fakulteta mostarskoga Sveučilišta.

Istraživanjem je obuhvaćeno 480 učenika u dobi od 17 i 18 godina.

– Rezultati nisu poražavajući, ali ima dosta prostora za napredak- ocijenila je docentica Anita Jurić.

Dodala je kako tri puta tjedno mliječne proizvode konzumira 30 posto mladih, što, kako je ocijenila, može utjecati na nedostatak kalcija i vitamina D.

Jurić je napomenula i da svjetske zdravstvene organizacije preporučuju unos više od pet porcija voća i povrća na dan.

– Prema ovom istraživanju, 35 posto ispitanika ne jede povrće svaki dan, a čak 49 posto ni voće na dnevnoj bazi, što je opet zabrinjavajuće – konstatira docentica Jurić.

Time su, kaže, lišeni svakodnevnog unosa prehrambenih vlakana te mikronutrijenata (vitamina i minerala)  i povećavaju rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti za 20 posto.

Poručila je kako je  potrebno uključiti širu društvenu zajednicu i provoditi javne zdravstvene programe s ciljem usvajanja zdravih načina života.

Specijalistica nutricionizma Nevena Ćorić naglašava i potrebnu raznolikost u konzumaciji povrća, s naglaskom na mahunarke te voće.

U rezultatima ankete ističe se i podataka da 33 posto ispitanika u svom užem krugu obitelji ima oboljelog od neke kronične nezarazne bolesti.

– Ako uzmemo u obzir podatke WHO i podatke Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, vodeći uzrok smrtnosti stanovništva BiH u 2017. godini bile su upravo kronične nezarazne bolesti (maligne neoplazme, cerebrovaskularne i kardiovaskularne) – naglašava nutricionistica.

Istraživanjem je utvrđena i značajna razlika prema spolu u odnosu na tjelesnu aktivnost te je konstatirano da se čak 48 posto mladih djevojaka ne bavi redovito tjelesnim aktivnostima.

Tim povodom, održano je i predavanje asistenta Kineziološkog studija Sveučilišta u Mostaru Vladimira Pokrajčića, koji je uputio nazočne učenike, roditelje i nastavnike o važnosti poboljšanja prehrambenih i životnih navika.

Visoko.co.ba/federalna.ba